Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i KUDH Bodrog iz Monoštora organizirali su u petak, 16. rujna, u Monoštoru promociju knjige Marije Šeremešić Bile riči – rječnik govora Monoštora. O knjizi su govorile urednica knjige Katarina Čeliković i autorica. „Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata traži i nalazi putove za očuvanje hrvatskoga jezika, ali i mjesnih hrvatskih govora objavom rječnika. Prvi takav rječnik bio je rječnik Ilije Žarkovića u kome su zapisane riječi govora golubinačkog kraja u Srijemu. Ta knjiga objavljena je 2009. godine. Na tom tragu je i rječnik Bile riči, autorice Marije Šeremešić, kojim se nadomješta praznina u zapisivanju šokačkih govora te je ovo prvi šokački rječnik u Podunavlju.
Ako je netko pomislio da je lako sakupiti riječi mogu ga odmah razuvjeriti, jer to nije ni malo lak posao. Napraviti popis riječi i poredati ih po abecednom redu tek je pola posla. Onda slijedi sistematska obrada riječi, kada joj morate dati pravo značenje i odrediti položaj unutar rječnik“, kazala je Čeliković i podsjetila da monoštorski govor pripada slavonskom dijalektu, štokavskog narječja koje se prostire u Slavoniji i Baranji i zapadnoj Bačkoj.
Rič po rič
„Autorica rječnika obogatila je dijalektološku građu na jedan iznimno kvalitetan način, učinila je mnogo više od toga, jer rječnik je objavljen u vrijeme snažne globalizacije koja utjecaja ima i na jezik. Bez zapisivanja i objave neće nestati samo jezik već i mi kao narod. Zato i nije čudno što se radujemo ovakvim knjigama koje postaju čuvari nas samih i našeg identiteta“, kazala je Čeliković koja je još jednom pohvalila rad i trud Marije Šeremešić. „Generacije koje sad divanu, ne divanu onako kako se kadgod divanilo. Čuje se. Učimo druge jezike, koristimo
strane riječi u svom svakidašnjem govoru, a šokački divanit sve manje znamo. Čak i naglašavamo riječi drugačije. Sve to mene je potaknulo da prikupim i sačuvam naše stare riječi. Išla sam po selu, prikupljala riječi, zapisivala i tako rič po rič i nakupilo se dosta riči. Toliko da smo priredili jedan rječnik. Uz pomoć Zavoda i profesorice Ljiljane Kolenić počelo je polako uobličavanje ovog rječnika. Sačuvali smo mnogo toga, ali uvijek promakne neka riječ i puno riječi ima koje nisu u ovom rječniku. Tu su, samo ih treba pronaći i zapisati“, kazala je autorica koja je u svom rječniku zabilježila oko 2.700 riječi monoštorskog govora 50-tih godina prošlog stoljeća.
Promocija u Monoštoru druga je po redu promocija ovog rječnika, a prva je održana u Somboru ovog ljeta.
Rekli su o rječniku
Željko Šeremešić, predsjednik KUD-a Hrvata Bodrog: „Ova knjiga za mene znači početak istraživačkog rada na bilježenju naših riječi, originalnih šokačkih riči. Riči koje su se nekada koristile u našem govoru naći ćemo u ovom rječniku. Ali mislim da je to samo početak, jer sigurno ima još mnogi riči koje treba zabilježiti i sačuvati.“
Ivan Prišing, suradnik na prikupljanju riječi: „Tijekom mog djetinjstva u Monoštoru u školi se govorilo srpsko-hrvatski, ali smo izvan škole pričali našom šokačkom ikavicom. Zato je meni u sjećanju ostalo mnogi riječi i kada smo počeli njihovo prikupljanje one su prosto dolazile u sjećanje. Ovo je jedan veliki pothvat, ovo je jedan dokument o životu u selu i tradiciji koja je na ovakav način sačuvana za buduće generacija.“
Eva Balatinac, autorica emisije Govor moga kraja na Radio Baranji: „Ovo je stvarno nešto predivno i hvala autorici. Dosta djevojaka iz Monoštora udavalo se u općinu Draž pa možemo reći da se dio monoštorskog govora primio i kod nas i možda smo i mi nešto u svom govoru mijenjali pod utjecajem naših baka.“
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)
