Proteklog tjedna, 19. i 20. studenoga, u župi svetog Ante Padovanskog u Beogradu proslavljena je 90. obljetnica postojanja župe i franjevačkog samostana. Svečanost je počela večernjom molitvom koju je predvodio beogradski nadbiskup mons. Stanislav Hočevar, a nastavljena je akademijom na kojoj su se, osim kulturnih stvaratelja iz Beograda i Požarevca, svojim skladbama predstavili bogoslovi Franjevačke teologije iz Sarajeva. Proslava ove obljetnice svjedoči i o počecima ponovnog uspostavljanja beogradske nadbiskupije, koja se dogodila poslije sklapanja konkordata između Svete stolice i Kraljevine Srbije 1914. godine, ali ujedno i dan kada su se franjevci iz Bosne Srebrene, prije 90 godina po prvi put nastanili u Beogradu.

Iz povijesti

Obilježavanje ovih značajnih datuma, od velike važnosti je i za samog župnika župe sv. Ante Padovanskog, fra Iliju Alanđaka koji je skupa sa svojim vjernicima organizirao proslavu: „Fratri su 1926. došli na ovu parcelu gdje su postojale dvije kućice. Jedna od njih je pretvorena u samostan, a druga u crkvu. Tek iduće 1927. godine počela je gradnja crkve, a 8. prosinca je uspostavljena župa. Kada je osnovana župa, imala je 6000 vjernika, a danas ih je samo 1000.“

Samostan koji se nalazi u neposrednoj blizini crkve, također je obilježio značajni jubilej: „Mi smo franjevci prosjački red i tražeći po svijetu od dobrotvornih ustanova, uvijek nas je Božja providnost vodila na prave izvore i moćne ljude spremne da pomognu. Tako smo i uspjeli napraviti samostan, ponovno ga obnoviti od poda do pročelja, napraviti crkvu i održavati je. Sve smo to uspjeli uz pomoć dobrih ljudi i Bogu hvala, imamo danas razloga za slavlje“, kaže gvardijan franjevačkog samostana Benedikt Vujica.

Uspostavljanje nadbiskupije

Prvi beogradski nadbiskup bio je franjevac, tako da obilježavanje značajne obljetnice svjedoči upravo i o počecima ponovnog uspostavljanja beogradske nadbiskupije. „Već u prošlom stoljeću su ovdje bili prisutni franjevci iz Bosne Srebrene. Zato slaveći ovaj jubilej, razmišljam što je provincija Bosne Srebrene sve učinila za područje Beograda i cijele Srbije“, rekao je beogradski nadbiskup Hočevar dodajući da je katolička zajednica u Beogradu svih ovih godina postojanja od ponovnog uspostavljanja beogradske nadbiskupije 1924. godine, doživjela velike promjene. „U to vrijeme u Beograd je dolazio veliki broj katolika, a grad je tada imao daleko manji broj stanovništva, tako da je tada katolika bilo nešto više od 5 posto. Zbog svih povijesnih događanja broj katolika se smanjio. Samo u Beogradu ima šest župa. Upravo zato što je došlo do izvjesnih promjena, mi se sada pripremamo za prvu sinodu Beogradske nadbiskupije koja će se održati polovicom iduće godine. Tada ćemo imati prva zasjedanja kako bismo mogli pomoći katolicima koji su ovdje u manjini, da bi živjeli u punoći svoga kršćanskoga duha i da bi mogli biti jedan motor dijaloga za uspostavljanje novih odnosa.“

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)