Grad Pančevo, a osobito njegovi stanovnici katoličke konfesije, 14. listopada 2017. godine su imali veliki razlog za slavlje. Priređena je svečanost u povodu 300 godina neprekidnog prisustva rimokatolika u tim krajevima. Župna crkva sv. Karla Boromejskoga do posljednjeg mjesta bila je ispunjena katoličkim pukom Pančeva i njegove bliže i dalje okolice, koji je na blagdanskoj svetoj misi predvođenoj od strane svećenika Zrenjaninske biskupije i brojnih velikodostojanstvenika iz Vojvodine, Beograda i Hrvatske, pokazao zajedništvo i posvećenost u očuvanju svoje vjere.
Pripreme za Sinodu
Prije samoga početka misnog slavlja održan je redoviti sastanak članova pastoralnih vijeća župa Južnog dekanata Zrenjaninske biskupije u kojima se propovijeda na slavenskim jezicima. Prisutnima se obratio biskup mons. dr. Ladislav Német pritom ih upoznavši sa smjernicama prve biskupijske Sinode koja će biti održana između 2017. i 2020. godine pod geslom „Dobro nam je biti ovdje!“. Radni odbori koje će činiti katolički vjernici i svećenici iz cijelog Banata tijekom trajanja sinodalnoga procesa odlučivat će o različitim vjerskim pitanjima koja tište zajednicu. Provedbu ovog velikog i značajnog vijećanja, čiji će rezultati i odluke biti objavljeni u vidu službenih i obvezujućih dokumenata, sufinancira njemačka fondacija Renovabis, karitativna organizacija koja usrdno pomaže katolike na jugu i istoku Europe. Zanimljivo je da će u okviru Sinode na područjima Subotičke i Zrenjaninske biskupije biti obavljena i znanstvena istraživanja iz oblasti sociologije religije.
Nakon okupljanja crkvenih odbornika upriličena je dvojezična svečana sveta misa na mađarskom i hrvatskom koju je kao domaćin predvodio biskup Német, a koncelebrirali su apostolski nuncij Svete Stolice u Beogradu, nadbiskup Luciano Suriani, beogradski nadbiskup i metropolit Stanislav Hočevar, biskup subotički Ivan Pénzes, vladika i apostolski egzarh za grkokatoličke vjernike u Srbiji Đuro Džudžar, temišvarski biskup Martin Roos, provincijal Hrvatske Provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca iz Zagreba, fra Josip Blažević, župnik Jozo Duspara iz Zemuna i gvardijan tamošnjega samostana fra Željko Paurić, kao i brojni svećenici iz Banata. U slavlju su sudjelovali i predstavnici Reformatske, Evangeličke i Pravoslavne crkve u Pančevu. Misi su nazočili Gavrilo Grban iz Uprave za suradnju s crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Srbije i pančevački gradski vijećnik za kulturu i mladež Nemanja Rotar.
Služite jedni drugima
Nakon homilije na mađarskome, koju je održao subotički biskup Ivan Pénzes, vjernicima se na hrvatskom jeziku obratio nadbiskup Hočevar. On ih je podsjetio na opasnosti stavljene pred suvremenog
Povijest župe
Na poziv Karla III. između 1711. i 1740. pančevački je teritorij koji je dugo bio pod Turcima nastanjen doseljenicima iz južne Njemačke. Župa je osnovana 1717. i za nju se skrbilo iz riznice. Prvu kapelu dao je sagraditi grof Claudius Merczy, te je 1722. posvećena Mariji Pomoćnici. Kapela je postupno uništena ponovnim dolaskom Turaka 1738. Druga crkva je građena 1744. o troškovima države, i to u čast svetog Ivana Nepomuka. Treća je sazidana uz pomoć carice Marije Terezije i posvećena svetom Karlu Boromejskome 11. svibnja 1757. Ponovnim prodorom u mjesto 1780. Turci su ju rabili kao štalu. Uz postojeću crkvu 1854. sagrađena je kapela, a 1858. podignut je toranj. Župu su vodili redovnici franjevci, mala braća. Ova franjevačka zajednica je prvo pripadala mađarskoj provinciji, a poslije Trianona potpala je pod hrvatsku provinciju. U devedesetim godinama prošloga stoljeća hrvatski franjevci napustili su Pančevo. Od tada dijecezanski svećenici obavljaju pastoralnu skrb u ovoj župi. Školske sestre franjevke imale su dvije kuće u Pančevu, ali su nakon raspada bivše Jugoslavije napustile biskupiju. Župa broji oko 4.000 vjernika, jezici bogoslužja su hrvatski i mađarski, a osim u župnoj crkvi sv. Karla Boromejskog svete mise se subotom navečer održavaju i u kapeli Weifert u naselju Kotež I.
čovjeka u koje je prije svih ubrojio gubitak ljudskih i istodobno kršćanskih vrednota kao što su solidarnost, zajedništvo, odricanje u ime općeg dobra i briga o bližnjima.
„Kristov mir neka vlada u vašim srcima da se možete danomice zahvaljivati Bogu za tolike velike darove koje ćete u sebi samima početi otkrivati tek onda kada iz dana i dan budete napredovali u služenju jedni drugima. Jer, koliko jače to činite, toliko ćete bolje spoznati da je upravo služenje izvor prave radosti i sreće“, poručio je na kraju Hočevar.
U ime Svete Stolice pred sam kraj euharistijskoga slavlja riječ je uzeo nuncij Suriani prenijevši svima blagoslove i srdačne pozdrave pape Franje. Domaćinima je potom predao prigodnu čestitku koju je Sveti Otac potpisao i uputio pančevačkim katoličkim vjernicima. Njezin tekst glasi ovako:
„U povodu 300 godina od osnutka Župe sv. Karla Boromejskog u Pančevu izražavamo naše najljepše želje. Sve stanovnike grada od sveg srca grlimo i očinski ohrabrujemo da čuvaju živu nadu i vjeru u Isusa Krista, da njegovu majku štuju neprestano, kao i da savjesno predaju svojoj djeci zemaljska i duhovna dobra u svoj njihovoj punoći, svjesni da su ta dobra besplatan dar koji imamo i trebamo prenositi drugima. Istodobno vam srdačno uručujemo svoj apostolski blagoslov i molimo vas da se i za nas molite.“
Nakon što je pančevački župnik Robert Pašćik nunciju uručio poklon u ime lokalne katoličke zajednice, liturgijsko slavlje privedeno je kraju, a vjerski su se velikodostojanstvenici s okupljenim narodom uputili k predvorju crkve gdje je svečano otkrivena i blagoslovljena spomen ploča na kojoj su upisana imena svih svećenika upravitelja ove župe od 1717. do danas.
Izvor: Hrvatska riječ (Dalibor Mergel)
