U župi svetog Marka Evanđelista u Žedniku održana je 19. srpnja ovogodišnja proslava Dužijance. Mještani i njihovi gosti ponovno su se okupili kako bi očuvali običaj zahvale Bogu za završetak žetve, plodove zemlje i novi kruh. Bandaš i bandašica ove su godine bili Dražen Kopunović i Martina Vukov, dok su uloge malog bandaša i male bandašice pripale Josipu Vinceru i Jeleni Milodanović. Kopunović i Vukov kazali su kako su se pozivu da budu bandaš i bandašica rado odazvali jer vole svoju tradiciju i žele pridonijeti njezinu očuvanju i prenošenju na mlađe naraštaje. Sudjelovanje u Dužijanci za njih je, kako su istaknuli, čast, ali i prilika da svojim primjerom pokažu koliko je važno njegovati običaje predaka.
Svetu misu u žedničkoj crkvi predvodio je fra Ivan Miklenić, uz koncelebraciju župnika Franje Ivankovića i mons. dr. Andrije Anišića. Kako je u propovijedi kazao fra Miklenić, Bogu se ne zahvaljuje samo za ovogodišnju pšenicu nego i za njegovu trajnu prisutnost u životima ljudi.
„Bilo je razdoblja kada nije bilo lako javno svjedočiti svoju vjeru i kada su mnogi osjećali nesigurnost za sebe i svoju obitelj i svoju budućnost. Upravo tako je nastajala Dužijanca, ona nije nastala u vrijeme obilja nego u iskustvu da čovjek ovisi o Bogu. Zato se išlo u crkvu, zato je svećenik išao blagoslivljati njivu. Našim starima nije bilo lako, ali su izdržali jer su znali nositi križeve života. Neka ova Dužijanca bude obnova našeg saveza s Bogom. Molimo da naša djeca poštuju Boga, prostor u kojemu žive i zemlju od koje žive", poručio je fra Miklenić.
Program proslave nastavljen je navečer Bandašicinim kolom u župi te izložbom radova Ane Milodanović, priređenom u povodu stote obljetnice njezina rođenja. Ova rođena Žedničanka bila je jedna od začetnica umjetnosti u tehnici slame među bunjevačkim Hrvatima, a njezin rad Rit, prvi put izložen 1962. godine, smatra se prvom slikom izrađenom od slame. Tijekom višedesetljetnog stvaralaštva sudjelovala je na više od stotinu izložbi u zemlji i inozemstvu, ostavivši važan trag u očuvanju umjetnosti neraskidivo povezane s Dužijancom.
Izvor: Hrvatska riječ (I. U.)
