Nakon što je na sjednici Upravnog odbora NIU Hrvatska riječ koncem prošle godine donijeta odluka o imenovanju Ivana Ušumovića, diplomiranog ekonomista za direktora ove ustanove, Ušumović je na dužnost stupio 1. siječnja ove godine, zamijenivši na toj funkciji Ivana Karana. S novim direktorom razgovarali smo o unaprjeđivanju informiranja na hrvatskom jeziku u pisanoj formi, mogućnostima povećanja broja čitatelja, kao i o mogućnostima informiranja putem suvremenih digitalnih formi.
Što će činiti okosnicu Vašeg budućeg rada?
Glede planova, kao prvo, napravit će se redizajn vizualnog identiteta tjednika Hrvatska riječ, kao i redizajn internetskih stranica našeg portala u cilju prilagođavanja modernim tendencijama, kako u novinarstvu, tako i u digitalnom svijetu. Dugoročniji plan je da napravimo našu aplikaciju za mobilne telefone, što su već učinili neki drugi manjinski mediji, Hlas l’udu i Magyar Szó. Dakle, kao jedan vid prilagođavanja nekim tendencijama u novinarstvu i približavanju čitateljima koji preferiraju informiranje putem interneta, umjesto odlaska na kioske. Bez obzira na te moderne tendencije, tiskano izdanje tjednika se naravno ne dovodi u pitanje. Tekstovi na internetskim stranicama bit će u formi kraćih informacija, kao specifične promocije o onome što tiskani tjednik donosi u opširnijoj tekstualnoj formi. Pokušat ćemo povećati i broj pretplatnika, kako u tuzemstvu, tako i u inozemstvu. Ovisno o mogućnostima, cilj je i zapošljavanje još novinara. Tako bi se naš novinarski tim proširio i osvježio i obogatio novim idejama.
Osim inicijative u vidu promocije proizvoda naše ustanove koje ste spomenuli u području interneta, je li važna i komunikacija s čitateljima, po principu pošiljatelja i primatelja?
Trebamo raditi još agresivniju marketinšku kampanju u svim domenama, kako u području interneta, tako i putem promocija našeg tiskanog izdanja, kao i knjiga koje se objavljuju u nakladi naše ustanove. Kao direktor, tražit ću od novinara inovativnost u smislu da na medijskoj sceni budemo još prepoznatljiviji. Do sada je Hrvatska riječ bila prepoznatljiva po kvaliteti, ali trebamo još više upasti u oči na toj medijskoj sceni. Pri svemu tomu, moramo slušati puls naših čitatelja. Ako naši čitatelji očekuju određene promjene, mi ćemo ih napraviti. To je ključ. Konstantno slušati povratne informacije krajnjih korisnika, što oni govore o tjedniku i upravo se njima prilagođavati, jer mi postojimo zbog njih i zbog naše hrvatske manjinske zajednice. Trebamo širiti Hrvatsku riječ i kao riječ i kao proizvod.
Donedavno ste obnašali dužnost člana Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća. Bili ste zaduženi za područje informiranja. Kako ocjenjujete stanje u području informiranja na hrvatskom jeziku u Srbiji?
Iza nas je jedna vrlo specifična godina što se tiče informiranja na hrvatskom jeziku. Prošlu 2016., obilježili su i potresi i pozitivni pomaci. Na samom početku godine na Radio Subotici se emitirao trosatni program na hrvatskom jeziku, ali je došlo do privatizacije kada su zapravo dioničari privatizirali taj radio i po zakonu oni su stekli odgovornost da održe programsku shemu u narednih pet godina. Poduzetnik koji je sada kupio Radio Suboticu, samim tim što je otkupio dionice od dioničara, više ne nasljeđuje po zakonu obvezu da u narednih pet godina održi istu programsku shemu. U razgovoru s direktorom Vladanom Stefanovićem saznalo se za njegove namjere, Radio Subotica je sada komercijalni radio, što ja u neku ruku ne razumijem. Direktor će programsku shemu prilagoditi onako kako bude smatrao da treba to uraditi, iako je rekao da će biti i priloga na hrvatskom jeziku, jer mu je cilj zadržati trojezičnost programa kao specifikum tog radijskog programa. To neće biti na prethodnoj razini, predložene su blok sheme, tipa od dva minuta po satu, pa blic vijesti. Ispred nas je da vidimo što će biti s hrvatskim programom na tom radiju. S druge strane imali smo pozitivni pomak, a to je povećanje minutaže programa na hrvatskom jeziku na Radio Novom Sadu, sklopljen je ugovor s Hrvatskom udrugom novinara Cro news iz Subotice o proizvodnji sadržaja za taj program. Dobro je i što se u televizijskoj redakciji programa na hrvatskom jeziku koji se emitira na RTV-u zaposlila još jedna osoba, a treba pozdraviti i što su omogućena odgođena gledanja dnevnika na hrvatskom na siteu RTV-a. Pozitivno je i što se na subotičkoj televiziji YU-Eco emitira program koji priprema Udruga novinara Cro-info. No, situacija u području informiranja na hrvatskom nije na zavidnoj razini. U nekom planu je i da se na Radio Šidu pokrene program na hrvatskom jeziku. Taj radio ima doseg u čitavom Srijemu i to bi bila pozitivna promjena za Hrvate u Srijemu, koji osim programa RTV-a, nemaju načina da na nekom lokalnom radiju čuju program na materinskom jeziku. Ostaje i problem Banata, nadam se da će se i tamo osnovati udruga koja će biti zainteresirana za proizvodnju medijskih sadržaja.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. Sarić)
