Razgovor s Biserkom Horvacki, voditeljicom slamarske radionice u Američkom kutku u Subotici

Objavljeno: 23.05.2018. Pregleda: 55

Biserka HorvackiOrganizirani rad u umjetnosti u tehnici slame prisutan je na sjeveru Bačke više od pola stoljeća. Iako se ovom umjetnošću najviše bave Hrvatice-Bunjevke, ni pripadnici drugih naroda ne kriju svoje oduševljenje predmetima i slikama izrađenim od „zlatnog žita“. Kako bi se ovo umijeće približilo i postalo dostupno svima, prije tri godine, u Američkom kutku (AC) Gradske knjižnice Subotica, pokrenuta je slamarska radionica čija je voditeljica mnogima poznata slamarka slamarskog odjela Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec u Tavankutu, Biserka Horvacki.
Rodom je iz Varaždina, a u Subotici, gdje se udala i rodila dva sina, živi 32 godine. Zbog zdravstvenih razloga, fizički zahtjevniji i aktivniji posao zamijenila je poslom u Gradskoj knjižnici Subotica, gdje radi posljednje četiri godine.

Kaže kako je uvijek voljela raditi ručni rad i u potrazi za nečim što će je ispuniti, izabrala je i zavoljela slamu.
„Moja svekrva Anica Horvacki je slamarka i uvijek sam se divila njenim radovima, a jako me zanimalo kako se stvaraju od nečega što je zapravo u prirodi otpad. Na nagovor sestre, uz veliku stručnu pomoć svekrve 2005. godine laganim korakom krenula sam u izradu prvih, jednostavnijih radova. Mislila sam da ja to nikada neću moći svladati jer ne znam nacrtati ni kuću, a onda mi se otvorio svijet u kojem sam dobila manualnu vještinu, ali važnije od svega je da maštam o slami i o tome što se sve od nje može izraditi. Uključila sam se u slamarsku sekciju HKPD-a Matija Gubec u Tavankutu gdje sam mnogo toga saznala na radionicama u kojima razmjenjujemo iskustva. Voditeljica ove sekcije je neumorna Jozefina Skenderović koja nas redovito okuplja utorkom u prostorijama Hrvatske čitaonice u Subotici. Ona i Marija Vojnić su moji uzori. One nesebično pokazuju umijeće kreiranja različitih dijelova od slame koji će kasnije postati dio nekog predmeta ili slike. Sudjelujem svake godine i u radu nadaleko poznate slamarske kolonije u Tavankutu gdje izrađujemo slike od slame. Uživam u ovom kreativnom poslu i sada, nakon 13 godina.“
Biserka Horvacki ističe kako je slama nekako „vuče“ raditi cvijeće, koje stavlja u ili na predmete, no najradije izrađuje nakit.
„Osluškujem sestru i moju nećaku koje vole nositi nakit od slame pa se trudim svake godine, napose za Dužijancu, nešto novo osmisliti. Od nakita sam do sada radila rajfove za kosu na koje sam veoma ponosna, češljeve, lančiće, šnale, a izrađujem i čestitke, slike minijature, božićne i uskrsne suvenire.“
Na inicijativu koordinatorice Američkog kutka Jelene Rodić, koja je prepoznala Biserkin rad kao narodnu tradiciju našega kraja, u ovom je prostoru subotičke Gradske knjižnice 2015. godine, uz suglasnost Veleposlanstva SAD-a, pokrenuta slamarska radionica, čija je voditeljica naša sugovornica.
„U radionicama sudjeluju osobe od 7 do 77 godina, nema granica, bilo je i muških polaznika. Interesantno je da se prijavljuju i redovito dolaze djeca s majkama, a ja se trudim pripremiti što više materijala kako bi svatko od njih mogao nešto svojom rukom izraditi. Na početku radionice sudionike u uvodnom predavanju upoznajem sa slamom – našim zlatnim blagom od Boga danim, potom im kroz fotografije dočaram što se sve može izraditi. Naravno, najčešće su oduševljeni viđenim i onda biraju što bi sami željeli napraviti. Radionice se održavaju subotom od 10 do 12.30, najčešće pred blagdane Uskrs, Božić, potom za Dan žena, ali sastanemo se i kad se zaželimo. Izrađujemo suvenire tematski vezane uz blagdane, a tijekom godine radimo čestitke, graničnike za knjige i drugo“, priča nam Biserka Horvacki i dodaje kako je najljepša uspomena iz radionica posjet Kutku američkog veleposlanika u Beogradu Nj. e. Kylea Scotta i njegove supruge. „Pokazali smo im što radimo, a oni nisu krili oduševljenje. Posebno me impresionirala supruga koja je na svoju kosu stavila rajf od slame, a sa sobom su ponijeli i suvenire od slame. Za mene je ovo potvrda koliko slama kao materijal, a potom predmeti i slike, od kojih neke spadaju u umjetnost naive u tehnici slame, može ukazati na blago našeg prostora.“
Na pitanje gdje se još promovira ovakav rad sa slamom, Biserka Horvacki kaže kako su slamarski odjel Gupca i njegova voditeljica Jozefina Skenderović prije desetak godina počeli raditi s djecom u Etno kampu Hrvatske čitaonice.
„Prije nekoliko godina sam ja nastavila tu dobru tradiciju i to tako da se u ovaj rad uključio Američki kutak koji je i sponzor slamarske radionice u Etno kampu. Na djecu prenosimo ovo umijeće s puno ljubavi jer smo po tome prepoznatljivi.“
Na koncu, sugovornica najavljuje prezentaciju Američkog kutka iz Subotice na Staroj planini pod nazivom Narodna tradicija – rad sa slamom, na engleskom jeziku, gdje će se ponuditi suradnja ostalim AC u Srbiji, a ima ih osam. Ovu temu predstavit će voditeljica subotičkog Američkog kutka Jelena Rodić i naša sugovornica, koja poručuje da će se rado odazvati gdje god ih pozovu.

Izvor: Hrvatska riječ (I. Petrekanić Sič)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - drugi dan
  • Izložba narodnih nošnji u Senti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - treći dan
  • ZKVH na Hrvatskoj književnoj Panoniji VII. u Budimpešti
  • 6. Smotra hrvatskog filma u Beogradu - četvrti dan
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima