Naš sugovornik je 26-godišnji Andrej Kukuruzar iz Sombora. Trenutačno živi u Zemunu i radi kao asistent na Katedri za organsku kemiju na Hemijskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Andrej je u mladosti nizao brojne uspjehe na natjecanjima iz kemije, među kojima ima i dvije bronce na međunarodnoj olimpijadi.
Od Sombora do Tajlanda
U rodnom Somboru završio je Gimnaziju Veljko Petrović, prirodno-matematički smjer, ali i srednju muzičku školu Petar Konjović, odsjek violine.
„Obitelj i rodni grad često su mi u mislima, a za ovaj period života vezujem osjećaj bezbrižnosti i slobode. Prijepodne bih proveo u Gimnaziji, vratio se kući na ručak, a zatim išao u muzičku. Takav mi raspored nije bio previše naporan, jer sam imao podršku nastavnika, a zanimanje prema onome što sam učio bila je dodatna motivacija. Oprobao sam se na natjecanjima iz raznih područja, ali uglavnom su to prirodne znanosti – kemija, fizika, biologija, kao i matematika i programiranje. Pored toga, sudjelovao sam i na natjecanju iz harmonije i muzičkih oblika. Najveća priznanja na državnom nivou dobio sam na Srpskoj kemijskoj olimpijadi: drugo mjesto 2016. i prvo mjesto 2017.“, prisjeća se Andrej.
Uspjesi na državnim natjecanjima doveli su do toga da Andrej predstavlja Srbiju na još većim, međunarodnim natjecanjima i to dva puta. Oba puta vratio se okićen medaljom.
„Imao sam čast dva puta sudjelovati na najcjenjenijem međunarodnom natjecanju srednjoškolaca iz kemije. To su bila natjecanja 2016. godine u Tbilisiju u Gruziji i 2017. u Nakon Patomu, nadomak Bangkoka u Tajlandu. Oba puta sam osvojio brončanu medalju. Time što, osim sebe osobno, predstavljam i Srbiju, osjetio sam dodatnu dozu pritiska, ali sam i na osvojene nagrade bio toliko više ponosan. Natjecanje se sastoji od dva dijela – praktičnog i teorijskog, koji se rade svaki po četiri sata, tijekom dva zasebna dana. Boravak u zemljama domaćinima traje obično oko deset dana, tako da je veći dio vremena posvećen izletima, razgledanju i upoznavanju kulture domaćina. Osim toga, imali smo priliku upoznati se i družiti se s vršnjacima iz cijeloga svijeta“, kaže naš sugovornik.
Akademska karijera
Vrlo brzo je postao i asistent na svom fakultetu. Kako kaže, smatra da poziv da postane asistent nije bio neočekivan.
„Nakon volontiranja u istraživačkom laboratoriju profesori su mi ponudili priliku da se zaposlim na fakultetu, što sam i prihvatio. Držim organske sinteze za studente kemije, organsku kemiju za studente biokemije, viši tečaj organske kemije za studente nastave kemije i kemiju za studente Biološkog fakulteta. Rad sa studentima mi je možda i najdraži dio posla. Vrlo mi je drago prenositi znanje i pomagati studentima u razjašnjenju problema“, kaže mladi asistent.
Znanstveni interesi
Andrej nam je pojasnio i što je to točno organska kemija, koje je njegovo glavno područje znanstvenog interesiranja.
„Bavim se organskom kemijom, a to je kemija spojeva ugljika – bez obzira na to jesu li to prirodni spojevi ili ne. Neke poznate organske supstance su alkohol, aceton, octena kiselina, benzin, parafin, najlon, itd. Organska kemija je često obojena, ali još češće mirisna, i to neugodnog mirisa. Uže područje moga interesiranja su organske sinteze, odnosno metode kojima se jedan spoj može prevesti u drugi. Ove metode primjenjujemo za dobivanje prirodnih spojeva složene strukture – proizvoda metabolizma različitih organizama“, pojašnjava Andrej.
Objavio je četiri znanstvena rada, neke od njih i u prestižnim međunarodnim časopisima iz područja kemije.
„Jedan od radova je iz područja organske sinteze, objavljen u prestižnom njemačkom časopisu Angewandte Chemie (Primijenjena kemija) i upravo se bavi dobivanjem jednog biljnog prirodnog proizvoda, prvi puta pronađenog 2019. u lišću drveta iz jugoistočne Azije. Ovaj rad objavio sam sa svojim mentorom i neslužbenom mentoricom. Ostala tri rada bave se u suštini elektrokemijom, odnosno vezom električne struje i kemijskih reakcija, a primijenili smo je za određivanje koncentracije, kao i razgradnju štetnih tvari prisutnih u vodi. Dakle, ovi radovi su iz područja kemije životnog okoliša, jer se bave metodama za pročišćavanje zagađenih voda. Nastali su u suradnji više katedara, a ja sam bio jedini sudionik s Katedre za organsku kemiju“, kaže naš sugovornik.
Suradnja s Gutmanom
Zahvaljujući svojim uspjesima na natjecanjima Andrej je dobio priliku surađivati i s proslavljenim akademikom Ivanom Gutmanom. Njih dvojica su autori knjige Neobične priče o hemijskim elementima.
„Akademika Ivana Gutmana upoznao sam nakon osvajanja prve brončane medalje na međunarodnom natjecanju, u somborskoj gimnaziji, čiji je i on bio učenik. Tada je vjerojatno generacijska razlika bila prevelika, pa nismo ostvarili dublji kontakt. Međutim, profesor me je upamtio i kasnije se složio da se uključim u pisanje knjige koja bi objedinila njegove znanstveno-popularne radove uz dodatak još nekih tekstova o pojedinim elementima. Ja sam većinu tekstova obradio i dodao aktualne detalje, pri čemu sam jedan tekst sam napisao. Iako je ova suradnja u početku išla loše, prvenstveno zbog moje nesigurnosti, na kraju mi je vrlo drago što sam bio sudionik ovog malog projekta. Nakon toga akademik Gutman i ja ostali smo u izuzetno dobrim odnosima i volimo čuti jedan od drugoga što ima novoga u svijetu znanosti“, ističe Andrej.
Glazba i strani jezici
Kao što smo već rekli, Andrej svira violinu. Kako kaže, glazba mu je nakon kemije najveća strast, te i dalje stiže nastupati s raznim ansamblima i zborovima, ali i učiti nove instrumente.
„Teško bih mogao zamisliti život bez glazbe. I dalje sviram violinu, vježbam koliko mi obveze dozvole. Nastupam s vokalnim ansamblima u Somboru koji se ponajviše bave renesansnom i srednjevjekovnom glazbom, kao i s orguljašicom u Zemunu. Osim toga, prije oko godinu dana započeo sam učiti svirati orgulje i polako se spremam biti crkveni orguljaš u zemunskoj župi. Također sam član zbora Odjek ZHZ-a Ilija Okrugić. Pjevam i sa Somborcima kad se ukaže prilika, a posebno volim pripomoći u župi Presvetog Trojstva u Somboru, bilo glasom, bilo instrumentom“, kaže sugovornik.
Pored rada na fakultetu i bavljenja glazbom, Andrej je i tehnički tajnik spomenute hrvatske udruge u Zemunu i njen aktivni član. Ali ni to nije kraj njegovoj svestranosti.
„Pored svega navedenog, imam posebnu ljubav prema lingvistici i stranim jezicima. U školi sam učio francuski, a samostalno sam učio, s manje ili više uspjeha, razne jezike, od kojih sam se najviše posvetio mandarinskom kineskom i dostigao srednji nivo znanja“, kaže Andrej.
Trenutačno nije angažiran ni na jednom projektu, ali je planirano da se uključi u buduće projekte svoje istraživačke grupe na fakultetu. Istaknuo je i kako bi volio završiti i doktorske studije.
„Trenutačno se trudim izboriti sa sadašnjošću i bliskom budućnošću, zbog problema koji su se izrodili iz moje, rekao bih, nezrelosti i nespremnosti da se suočim s neuspjesima. Stoga se trudim održati motivaciju da se nastavim baviti onim što volim. Svakako planiram završiti doktorski studij i da, nakon toga, možda jednoga dana postanem profesor. Za sada mogu samo pružiti podršku svojim studentima, kao što su i oni moja podrška, a mladima mogu poručiti da se nikada ne treba opustiti u svojim uspjesima, već uvijek težiti višim ciljevima“, kaže naš svestrani sugovornik.
Izvor: Hrvatska riječ (I. B.)