Uz manifestaciju Žensko tradicijskog češljanje Hrvatica u regiji i Seminar tradicijskih glazbala i tradicijskog pjevanja postao je redovita manifestacija Udruge Tragovi Šokaca iz Bača. Uz stručno vodstvo magistra edukacije Tomislava Livaje sudionici seminara učili su svirati gajde, samicu, frulu i frulu dvojnicu i tradicijske napjeve, a naučeno je prikazano na kraju jednodnevnog seminara, koji je održan prošle subote u Didinoj kući.
Master etnomuzikologije iz Srijemske Mitrovice Edi Tajm svira tradicijska glazbala, ali nije propustio priliku da u Baču uz Tomislava Livaju „ukrade" još po neku tajnu sviranja gajdi.
„Gajde su u prošlom stoljeću na ovim prostorima bile glazbalo bez kojeg nije mogla proći niti jedna proslava, okupljanje, druženje. Bile su rasprostranjene diljem Vojvodine, a danas gajde svira tek nekoliko gajdaša. Ako postoji ljubav prema ovom tradicijskom glazbalu, nije ga problem naučiti svirati. Treba upuhavanje zraka preko uređaja koji se zove laktača ili fizičkim upuhavanjem uskladiti s pritiskom druge ruke", pojašnjava Edi koji od tradicijskih instrumenata svira troglasne i dvoglasne gajde, frulu, kaval, samicu, okarinu…
„Tambura je sada postala prepoznatljiv dio vojvođanskog štima, ali nije samo ona kriva što se gajde danas u Vojvodini skoro i ne čuju. To je utjecaj i drugih popularnih instrumenata, prije svega harmonike, koja u sebi praktički ima set instrumenata i tehnički je bolja i suvremenija od gajdi", kaže Edi.
„Tradicijska glazbala nisu zaboravljena. Mislim da još uvijek ima nade, jer ima entuzijasta koji ih sviraju, ali činjenica je da se ne sviraju u kontekstu u kome su se nekada svirala i na način na koji su se svirala. Danas im je uloga reprezentativna, za kulturno-umjetnički amaterizam. Kažu da su u neka prijašnja vremena gajdaši bili posebni ljudi, osobenjaci; gajde su učili svirati dok su čuvali goveda i svinje, a kasnije su kao mladi momci svirali tamo gdje su bili plaćeni", kaže Livaja i dodaje da su krajem XIX. i početkom XX. stoljeća u sela počele stizati tambure, koje su polako potiskivale gajde.
„Sve velike kulture na svojim glazbenim akademijama imaju pravac koji se bavi tradicijskim instrumentima, imaju poseban pravac za gajde, što kod nas nije slučaj. Rekao bih da na našim prostorima glazbeni pedagozi imaju averziju prema gajdama, vjerujem zbog hiperprodukcije tamburaških sastava. Sljedeći korak u razvitku i očuvanju tradicijskih glazbala treba biti otvaranje smjerova u glazbenim školama i akademijama za gajde i folklorno pjevanje", kaže Livaja i dodaje da u Hrvatskoj gajde danas svira pedesetak glazbenika.
Uz gajde, na seminaru se sviralo i na samici, a jedna od onih koja želi naučiti svirati samicu bila je Lea Kopić iz Podravskih Podgajaca. „Učim sada svirati kod nas u kulturno-umjetničkom društvu brač. Malo šepa, ali uporna sam. Sviđa mi se zvuk samice, pa ču pokušati i nju naučiti", kaže Lea.
„Uz žensko tradicijsko češljanje i ovaj seminar prerasta u jednu ozbiljnu manifestaciju za koju su se zainteresirali naši članovi i nadam se da će ih biti sve više, jer gajde su nekada bile glavni instrument u šokačkom svakodnevnom životu. U Baču nema gajdaša, pa se nadam da će se netko od ovih sudionika seminara usavršiti, pa tko zna možda će nas na nekom nastupu pratiti gajdaš", kaže predsjednica UG Tragovi Šokaca Stanka Čoban.
Sudionici seminara bili su iz Bača, Sonte, Srijemske Mitrovice i Podravskih Podgajaca.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)
