Glavna točka 45. redovite sjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća, koja je održana u petak, 25. studenoga, u prostorijama Hrvatske čitaonice Fischer u S určinu, bila je prijedlog o usvajanju Strategije obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji za razdoblje od 2017. do 2021. godine, koju j e p risutnima prezentirala dopredsjednica Odbora za obrazovanje HNV-a Jasna Vojnić, nakon čega vijećnici imali mogućnost dati ocjenu i primjedbe na jedan od najvažnijih donesenih dokumenata od kada je osnovano HNV. Od predstavnika Ministarstva prosvjete Srbije koji su prisustvovali sjednici, dokument Strategije ocijenjen je kao veoma uspješan i visoko je rangiran. Hrvatska zajednica je prva nacionalna manjina u Srbiji koja je izradila Strategiju, a u bliskoj budućnosti najavljene su i izrade novih strategija iz oblasti informiranja, kulture i službene uporabe jezika.
Primjedbe vijećnika
Nakon prezentiranja Strategije za riječ se javio vijećnik Vladimir Kranjčević, koji je postavio nekoliko pitanja:
„Na kojoj sjednici i na temelju kojih kriterija je izabran autorski tim? Koje znanstvene reference su članovi autorskog tima koristili i tko je vođa autorskog tima? Koje su temeljne odrednice Strategije? Zašto istraživanjima nije obuhvaćena cijela zajednica i zašto nema Banata, Beograda, središnje Srbije i Novog Sada? Koji su izvori informiranja korišteni i kako se projekt financirao?“
Primjedbu na Strategiju iznio je i vijećnik Ivan Karačić ističući da je Strategija uopćena, da je u njoj navedeno dosta netočnih podataka. No, drugačije viđenje iznijeli su drugi vijećnici:
“Ovo je jedan od najvažnijih dokumenata u dosadašnjem radu HNV-a, koji je od kapitalnog značaja za našu zajednicu i u interesu našeg naroda“, istaknuo je Petar Kuntić.
Slično viđenje iznijela je i Ankica Jukić-Mandić, pohvalivši tim za uspješan rad:
„Ovo je plod višemjesečnog rada i velikog truda. Iako nisam sudionik izrade Strategije, znam koliko je to težak i trnovit put. Sve pohvale stručnom timu i mislim da se ovom strategijom daje veliki doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku.“
Odgovore na neka pitanja vijećnika dao je i predsjednik HNV-a Slaven Bačić, navodeći da je javna rasprava bila otvorena do 23. studenog do kada je svaki vijećnik mogao poslati svoje primjedbe:
„Ovaj dokument je urađen prije svega zahvaljujući pomoći Fonda za otvoreno društvo i za taj projekt je konkurirao HNV. Sigurno da takav kvalitetan dokument ne bismo mogli dobiti, jer jednostavno nemamo financijske resurse za jedno takvo interdisciplinarno djelo. Dokument, naravno, nije savršen. Naglasak na njemu nije na nekim činjenicama ili na nekim statističkim analizama nego su one upravo u funkciji projekcije nekih smjernica rada u budućnosti. Sljedeći korak je izrada jednog strateškog dokumenta vezanog za osnivanje posebnog obrazovnog centra u kojem b i se nastava odvijala na hrvatskom jeziku. Uvjeren sam da ako bismo napravili jedan hrvatski i katolički centar da bi to pridonijelo kvalitetnijem obrazovanju na hrvatskom jeziku. Kada je riječ o predmetu hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture koji je zastupljen u Srijemu i Podunavlju, tu je osnovni cilj povećati broj i zainteresiranost djece. Tu postoje određeni limitirani faktori koji nisu vezani za našu zajednicu, a to je povećanje iseljavanja, depopulacija, ali da vidimo ipak što mi tu možemo učiniti kako bi se broj djece povećao.“
Priznanja
Vijećnici su usvojili i prijedlog o izmjeni odluke o davanju prijedloga za imenovanje predsjednika i članova Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Umjesto preminule članice Upravnog odbora Ljiljane Dulić-Mészáros imenovan je Josip Bako, a umjesto dosadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Josipe Vojnić Tunić, imenovan je Branimir Kuntić i za člana umjesto Ivana Budinčevića imenovana je Snežana Nimčević. Usvojeni su i prijedlozi o dodjeli nekoliko priznanja. Priznanje Ban Josip Jelačić, koje HNV dodjeljuje za društveni rad u hrvatskoj zajednici, bit će uručeno Josipu Stantiću, novinaru redakcije RTV-a na hrvatskom jeziku. Usvojena je i odluka da se priznanje HNV-a Dr. Josip Andrić za doprinos hrvatskoj kulturi u 2016. godini dodijeli predsjedniku HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta Ladislavu Suknoviću. Nataši Miljački bit će dodijeljeno priznanje HNV-a Pajo Kujundžić za doprinos obrazovanju na hrvatskom jeziku u 2016. godini. Vijećnici su usvojili i dopunu odluke o utvrđivanju tradicionalnih naziva naseljenih mjesta na hrvatskom jeziku, a koja se odnosi na izmjenu naziva na hrvatskom jeziku za naseljeno mjesto Bački Vinogradi u Subotici. Ime za ovo mjesto na hrvatskom jeziku je Kraljev Brig.
Vijećnik Kranjčević predložio je dopunu dnevnog reda vezanu za izmjenu pojedinih naziva ulica u Petrovaradinu s ćiriličnog na latinično pismo. Njegov prijedlog formuliran je kao vijećničko pitanje, na koje će on u dogledno vrijeme dobiti odgovore. Nakon razmatranja dopisa članice Vijeća Snežane Periškić, o upućivanju primjedbi HNV-a na Pravilnik o kriterijima i standardima za financiranje ustanove koja obavlja djelatnost osnovnog obrazovanja i odgoja, preimenovan je prijedlog zaključka u kojem se traži da se tajniku škole OŠ 22. oktobar u Monoštoru vrati norma tajnika škole koja trenutno iznosi 50 posto, koliko je i bila, zbog povećanja obima posla i poznavanja jezika kojim se govori u školi. Posljednje točke dnevnog reda odnosile su se na usvajanje prijedloga odluka o davanju mišljenja na izbor ravnatelja OŠ Ivo Lola Ribar u Baču i ravnatelja OŠ Boško Palkovljević Pinki u Srijemskoj Mitrovici.
Sjednici je prisustvovalo 18 vijećnika, a osim njih prisustvovali su i predstavnici novoosnovane hrvatske udruge Hrvatski kulturni centar iz Beograda, kao i veleposlanik Hrvatske u Beogradu Gordan Markotić, koji je tom prilikom pohvalio Strategiju obrazovanja na hrvatskome jeziku.
Izvor: Hrvatska riječ (Suzana Darabašić)
