U ponedjeljak, 2. rujna 2024. godine, u školske klupe sjela je 23. generacija učenika koja pohađa cjelovitu nastavu na hrvatskom jeziku. Njih 30, u tri osnovne škole: OŠ Matko Vuković (16) i OŠ Ivan Milutinović (11) u Subotici i OŠ Matija Gubec (3) u Tavankutu jedna su generacija koja će narednih osam godina skupa rasti, družiti se i uživati u brojnim izvannastavnim aktivnostima koje ih čekaju.
Obrazovanje na hrvatskom jeziku u Srbiji, kada je u pitanju osnovna škola, krenulo je još 2002. godine, a 2007. godine upisana je prva generacija učenika u opći smjer gimnazije Svetozar Marković u Subotici. Ta praksa, uz dodavanje još dvije srednje škole je nastavljena do danas.

Mali prvaši 

Uz prijem u školi, prvaši hrvatskih odjela imaju i svečani prijem u Hrvatskom nacionalnom vijeću. Tako se uz djecu upoznaju i roditelji koji će u narednom periodu dijeliti sve ono dobro i teško u odgoju njihove djece.
‚‚Trideset upisanih prvašića je približan broj koji je bio prethodnih godina. Rekla bih da imamo neki kontinuitet u tom, a ponosni smo da je ovo sada 23. generacija učenika. Kako počne nova školska godina, i mi okrećemo novi list i krećemo u promociju upisa već za sljedeću školsku godinu. Tako smo tijekom cijele godine na raspolaganju roditeljima koji imaju pitanja ili nedoumice, kao i za one koji su sigurni u ono što žele", kaže predsjednice Odbora za obrazovanje pri HNV-u Nataša Francuz i pojašnjava kako su prvaši na dar dobili komplet udžbenike za prvi razred, bon u vrijednosti od 10.000 dinara za školski pribor, a za njih će biti osiguran i prijevoz od kuće do škole.
Uz to, djeca su dobila rančeve i majice za tjelesno, bočice za vodu, kutije za užinu... koje je uz Hrvatsko nacionalno vijeće osigurala i Udruga Naša djeca.
‚‚Imamo pravo obrazovati se na hrvatskom jeziku i roditelji su odlučili i odvažili se upisati djecu u nastavu na hrvatskom jeziku što mi pozdravljamo i podržavamo. Prvi dan škole je poseban svima, a osobito roditeljima čija djeca su prvi puta u školskim klupama, pa im želimo na ovaj način uljepšati prvi dan škole koji će ima zauvijek ostati u sjećanju", rekla je Francuz.
Ovom prilikom nazočne je pozdravila i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća i zastupnica u Hrvatskom saboru Jasna Vojnić koja je između ostalog rekla:
‚‚Dragi roditelji, sigurna sam, i sami ćete se uvjeriti, da ste dobro ‘posložili kockice u odgoju vaše djece’. To je bio moto ovogodišnje kampanje pri upisu, a sigurna sam da ćete nakon osam godina toga biti itekako svjesni. Puno ‘kockica’ će sudjelovati u odgoju vaše djece. Od učitelja, ravnatelja, Hrvatske, županija, općina, Udruge Naše djeca, HPD Bela Gabrić, Hrvatske čitaonice, DSHV-a, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatske riječi.., a Matica će uvijek biti za vas otvorena", poručila je Vojnić i nastavila: ‚‚Nismo više na početku i sve dječje bolesti poput nedostajućih udžbenika, nedovoljno stručnog kadra smo preboljeli. Sada možemo reći da su svi preduvjeti za nastavu na hrvatskom jeziku tu. Ono na čemu još trebamo raditi jest broj djece u nastavi. Na temelju statističkih brojeva možemo biti zadovoljni, jer nemamo pada. U svim odjelima i generalno ima manje djece, a tu je uvijek kontinuitet od oko 30 prvašića. Još uvijek je to veliki potencijal i sigurni smo da će to biti još veće brojke, kako se kvaliteta bude širila, kada se bude stvorila pozitivna klima u društvu, a na nama je da ustrajemo, da pružamo kvalitetu, a sigurna sam da će to i uroditi plodom".
Najbolji pokazatelj tome je i podatak da roditelji koji su bili u nastavi na hrvatskom jeziku sada upisuju svoju djecu u hrvatske odjele.
‚‚Drugi puta smo krenuli u prvi razred, odnosno naše drugo dijete je krenulo u prvi razred. Osim iskustva sa starijom kćerkom, imam i svoje vlastito iskustvo, jer sam i sama bila dio ove velike obitelji. Kod nas u obitelji nije bilo nikakvog promišljanja, nego je to prirodni slijed. Znamo da će tamo naša djeca biti kao kod svoje kuće, a to im je sada najbitnije«, priča mama Antonija Dević i pojašnjava: ‚‚Bitan nam je kompletan odgoj. Naučit će i hrvatski, a jezik sredine će svakako naučiti. Uz to, bit će u odjelu s drugom djecom gdje nije sramota pričati o vjeri i tome tko ide na vjeronauk u župu. To im je drugi dom i povezuje ih u jednu cjelinu gdje su iste vrijednosti važne".
Iz sličnih razloga i mama Martina Lišić odlučila je upisati sina u nastavu na hrvatskom jeziku.
‚‚Mi se prvi puta susrećemo s obrazovanjem na hrvatskom jeziku, a ono što nam je dodatna motivacija jest odgoj djece, slične moralne vrijednosti i vjerski odgoj. Okruženje u kom će naše dijete biti među svojima. I mi smo kao roditelji odgajani u tom duhu i to želimo i za naše dijete."
‚‚Nakon vrtića na hrvatskom jeziku upisali smo naše dijete i u cjelovitu nastavnu na hrvatskom jeziku. Moram priznati da smo se u početku premišljali iako smo i supruga Matea i ja istog opredjeljenja. Drago nam je da će biti s djecom čiji roditelji dijele naše mišljenje i da će se odgajati u katoličkom duhu. Da će biti dio zajednice koja dijeli iste vrijednosti", kaže tata Luka Šabić.
Iskustvo u nastavi na hrvatskom ima tata Martin Vojnić Mijatov koji kaže:
‚‚Treći put imamo prvaša u obitelji. Kada se upisivao najstariji sin Matej, nije bio formiran odjel u Tavankutu i to nam je bilo baš žao, no on je sada u petom razredu prešao u hrvatski odjel. Drugi sin Ivan je u drugom razredu u nastavi na hrvatskom i sada nije bilo nikakve dvojbe. Luka je u prvom razredu. Zadovoljni smo svim i kvalitetom nastave, ali i čitavom organizacijom. Ako da Bog, i za tri godine ćemo imati još jednog prvaša, kada će kći krenuti u prvi razred, a nadam se da će i drugi razmišljati kao mi, pa ćemo imati odjel".
Program je upotpunio dječji zbor HGU-a Festival bunjevački pisama Raspjevane zvjezdice, pod vodstvom Marine Piuković, te Hrcko, zakuska, sokići i po koja kuglica sladoleda.

Veliki prvaši 

Sutradan, odnosno 3. rujna, prvi puta Hrvatsko nacionalno vijeće organiziralo je svečani prijem za učenike prvih razreda srednjih škola u kojima se nastava odvija na hrvatskom jeziku. Svečanost je održana u Hrvatskom domu – Matici, gdje se učenici i inače druže prije i nakon škole. Ove godine upisano je ukupno 66 prvaša u tri srednje škole: gimnaziji Svetozar Marković – opći smjer (16 učenika), Medicinskoj školi – medicinska sestra odgajatelj (28 učenika) i u Politehničkoj školi – tehničar multimedija (23 učenika).
‚‚Svih ovih godina imali smo prijem malih prvaša, ali pitali smo se zašto ne bismo na jednom mjestu okupili i sve naše velike prvaše, jer imamo gotovo popunjene odjele u sve tri škole. Mislim da je ovo bilo uspješno, a i oku ugodno vidjeti sve njih na jednom mjestu. Tako imamo 66 prvaša u srednjim školama. Većina njih je išla u hrvatske odjele, a ima i onih koji su iz srpskih odjela. Poznata je praksa da kada je u pitanju osnovna škola, odluka je na roditeljima, a kada je srednja škola u pitanju, odluka je na djeci", kazala je Jasna Vojnić i pojasnila: ‚‚To smatramo dobrim, jer zapravo u osnovnoj školi roditelji odlučuju u koju školu upisati dijete, a imamo puno slučajeva da kada kreću u srednju školu djeca to žele, često i radi društva jer se tu dobro osjećaju. Djeca puno dobivaju, ne samo na kvaliteti, nego i puno više. Sv. Augustin je rekao ako ne putuješ, pročitaš samo jednu stranu knjige, a naši učenici imaju mogućnost pročitati puno više. Imaju puno izvannastavnih aktivnosti i puno onih koji skrbe za njih".
Prijemu je nazočio i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov koji je rekao:
‚‚Poruka je više nego jasna: pohađati nastavu na jezicima manjina, pa tako i na hrvatskom je zakonski regulirano pravo, ustavna kategorija. Obrazovanje na hrvatskom je kvalitetno, odvija se više od 20 godina i ljudi koji uspisuju djecu ne iskazuju žaljenje. To samo jasno pokazuje da čitav sustav funkcionira, da je dobro kadrovski ekipirano, da su bogati sadržaji, da brojni ljudi unutar strukture hrvatske zajednice brinu o tome. Ne samo HNV-a koje je manjinsko samoupravno tijelo i koje je neposredno zaduženo za to područje, nego su tu brojne udruge, poput Udruge Naša djeca, HPD Bela Gabrić, pojedini svećenici unutar Katoličke crkve... Drugim riječima, stvaraju se sve pretpostavke da se obrazovanje odvija na kvalitetan način, da se dobivaju dobri rezultati, da se živi kao jedna obitelj i da svi unutar obrazovno-odgojnog procesa budu zadovoljni. DSHV kao politička stranka daje vrlo jasnu podršku i kada su u pitanju svi procesi zalažemo se unutar političkih struktura da se to pravo ostvaruje bez smetnje, da se ne zaprečavaju određeni procesi i da se sva zakonski propisana prava i mogućnosti ostvaruju bez zadrške. U tome, čini mi se, imamo određene rezultate. Tako mislim da smo sklopili sve kockice mozaika, te da i ubuduće možemo očekivati istu kvalitetu, proširenje kada je u pitanju broj djece i kada su u pitanju programi i izvannastavne aktivnosti sa svim subjektima koje sam spomenuo".
Među zadovoljnim roditeljima je i Miroslav Kujundžić, koji kaže:
‚‚Kod nas nikada nije bilo razmišljanja. Svi se vodimo idejom kojom se vodi naša zajednica. Imamo to pravo i želimo ga iskoristiti. Ovo je jedna, rekao bih, stvarna bajka iz koje izlaze dobri rezultati. Zadovoljan sam svime što imamo, uvjeti su prilično dobri, gotovo odlični, a mislim da se puno toga nosi i iz obitelji".
Nakon završene osnovne škole na hrvatskom jeziku u OŠ Ivan Milutinović u Subotici Iva Bačlija i Lucija Vuković odlučile su svoje obrazovanje i dalje nastaviti na hrvatskom jeziku No, ovog puta u dvije različite škole. Iva je upisala gimnaziju, a Lucija Medicinsku školu. Program koji je priređen za njih obje su ocijenile odličnim i prilikom za još boljim upoznavanjem novih prijatelji iz odjela i općenito svojom generacijom.
Za ovu prigodu gimnazijalka Mila Rukavina napisala je stihove posvećene srednjoškolskom obrazovanju, a pročitala ih je Iva Francišković. Program dobrodošlice prvašima vodili su profesori hrvatskog jezika Morena Rendulić i Bruno Dronjić, a druženje je nastavljano uz ansambl Ruže. Uz program priređena je i nagradna igra za učenike prvih razreda, a uvjet sudjelovanja je bio napraviti i podijeliti fotografiju u atraktivnoj tehnici 360 photobooth, koja je bila organizirana upravo za njih.

Izvor: Hrvatska riječ (Ž. V.)