Članice slamarskog odjela Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta – Jozefina Skenderović, Lozika Homolja i Vera Bašić Palković sudjelovale su na Festivalu slamarske umjetnosti koji se održan od 15. do 22. srpnja 2016. godine u Poljskoj. Ovo je osmi po redu svjetski susret osoba i udruga koje se bave ovom vrstom stvaralaštva. Festival je održan u organizaciji Sveučilišta narodne umjetnosti Ludovy iz grada Sanok, u selu Wola Sekowa.
Mjesto Wola Sekowa planinsko je selo koje razvija seoski turizam, u kojem se organiziraju razni kampovi, umjetničke i druge kolonije i radionice vezane za Sveučilište iz Ludovya. Mjesto Wola Sekowa poznato je i po slamarskoj umjetnosti koju na svoj osobit način njeguju i razvijaju u nekoliko obitelji, a organiziraju i žetvenu svečanost koncem kolovoza. Na ovogodišnjem svjetskom festivalu slame u Poljskoj sudjelovalo je pedesetak sudionika iz Poljske, Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Mađarske, Srbije, Švicarske, Nizozemske, Francuske, SAD-a i Kanade.
Voditeljica slamarske sekcije udruge iz Tavankuta Jozefina Skenderović jedna je od sudionica susreta u Poljskoj: „Kada je kongres slamarske umjetnosti organiziran u Tavankutu mi smo ga zamislili kao svojevrsnu prezentaciju naše lokalne varijante, održane su radionice po grupama, u svakoj je jedna od naših slamarki prezentirala naš način rada sa slamom. U Poljskoj je jedan dio programa kongresa posvećen prezentaciji različitih regionalnih specifičnosti rada sa slamom. Mi smo se predstavili radionicom izrade perlica. U Tavankutu prije dvije godine nisu bili sudionici iz Poljske, pa smo tek ovdje saznali da i oni imaju završetak žetve koncem osmog mjeseca i da rade fantastične krune od slame koje su većih dimenzija od onih koje mi izrađujemo. Jako mi je drago da smo bili sudionici ovog festivala, naučila sam neka nova pletiva iz Nizozemske, kao i neke nove načine obrade slame, kako lako svezati koncem slamu, s čime smo se mi malo više mučili, tako da je bilo dosta edukativnih segmenata.“
Jedno od najzanimljivijih predavanja i radionica na festivalu bilo je posvećeno temi Slama u budućnosti. „Najbolji zaključak na tom izlaganju je dala slamarka iz Ukrajine koja je uočila kako su svi sudionici puno toga vidjeli, puno toga naučili, ali će svako od njih nakon odlaska svojim kućama raditi po svome. Jer svaki narod slami pristupa na svojstveni način. Naše slamarke se zasigurno ne bi mogle pronaći u radu koji realiziraju Ukrajinke ili netko drugi“, dodaje Skenderović.
Svi sudionici festivala su na samom početku manifestacije izložili svoje radove na zajedničkoj izložbi. Na kongresu još nisu sudjelovali jedino slamari iz Italije i Rumunjske. Deveti svjetski kongres slamarstva održat će se 2017. godine u Mađarskoj.
Izvor: Hrvatska riječ (I. D.)
Fotografije: www.korsosanockie.pl
