„Slabi manjinski medijski prostori jesu sredstvo asimilacije, i sve ono što ometa njihovo neometano djelovanje dio je asimilacijske politike.“ S ovom mišlju glavne urednice Hrvatskog glasnika Branke Pavić-Blažetin, izrečenom 6. listopada u Budimpešti na konferenciji Brendiranje narodnosnih tjednika, složio bi se vjerojatno svaki novinar koji radi u bilo kom manjinskom mediju diljem svijeta.

Naime, ako se složimo s njenom konstatacijom – koju je podijelilo još nekoliko sudionika, koji su na konferenciju u Mađarsku došli i iz Austrije, Hrvatske i Vojvodine – kako manjinski mediji, osim informativne i obrazovne, imaju i funkciju (o)čuvanja nacionalnog identiteta, u (naj)novije doba problem asimilacije pred njima se pojavio u novom obliku, a pravi odgovor na to mogu dati isključivo oni sami.

Učiti, obučiti i naučiti

Riječ je, naravno, o internetskoj i svim drugim prezentacijama koju nudi suvremena tehnologija bez kojih niti sada ne mogu – a u budućnosti to posebno neće moći – opstati manjinska glasila. Ovu tvrdnju, svatko na svoj način, iznijela je većina od devet sudionika konferencije, bez obzira na to tko je dokle stigao u vlastitu razvoju.

I dok urednica Hrvatske riječi Jasminka Dulić kaže kako tiskano izdanje u odnosu na druge manjinske medije (u Vojvodini) „prednjači u sadržajnom i grafičkom smislu“, što se, po vlastitom priznanju, ne može reći i za online izdanje, dotle petero uposlenih u Hrvatskom glasniku, osim tiskanog, priređuje i sve druge oblike izdanja ovog tjednika. Upravo primjeri ovih dvaju srodnih manjinskih medija (uključujući i Hrvatske novine, koje izlaze u Austriji) otvaraju ključna pitanja njihove budućnosti, jer se tek ustanovljavanjem prakse »virtualne prisutnosti« otvara put ka vlastitom brendiranju. Za to je, kako obje sudionice skupa kažu (a u čemu im se pridružuje i glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran), potrebno prije svega stručno osposobljavanje kadra u manjinskim medijima. U tom smislu – a s obzirom na to da su kao gosti ili izlagači konferenciji prisustvovali i veleposlanik Hrvatske u Mađarskoj Gordan Grlić Radman, odnosno urednik emisije za hrvatske manjine u europskim zemljama na Hrvatskoj radio-televiziji Ivo Kujundžić – njih troje su pokrenuli i neformalnu inicijativu za logističku potporu matične (im) države, prije svega kada je riječ o slanju svojih uposlenika na stručno usavršavanje (što u pojedinim slučajevima ne bi bilo zgorega niti kada je riječ o osnovama novinarstva, prim. a.). Tek nakon toga se može, kako je to definirala Branka Pavić – Blažetin, raditi na definiranju ciljnih grupa, građenju strategije i dograđivanju postojećih sadržaja.

Kada je o ciljnim grupama riječ, koliko god slične bile, one se u ove tri države ipak razlikuju. Naime, dok u Austriji i Mađarskoj oštra jezična barijera uvjetuje broj i postojećih i budućih sadržaja, Hrvatska riječ je tu u velikoj prednosti, jer je razumljiva i većinskom i ostalim manjinskim zajednicama koje žive u Vojvodini. Tu treba istaknuti, o čemu je na konferenciji također bilo riječi, i razmjerno lako predvidivu oštru generacijsku razliku u preferiranju sadržaja (stariji – tiskano, opširnije i analitičnije, mlađi – internetsko, kratko i aktualno).

Barijere i integracija

Ono što je svakako dobro jest činjenica da su sve tri domicilne države omogućile pristojne uvjete za neometan rad i objavljivanje manjinskih glasila, a svi problemi koji se pojavljuju više su stvar odnosa unutar same zajednice nego li što su „izazvani izvana“. U takvim uvjetima izlaganje Nataše Heror iz novosadskog Heror media ponta o mogućnostima manjinskih medija kao sudionika na tržištu oglašavanja pojavilo se ne samo kao znak na do sada propušteno i potencijalna prilika nego još i više kao prijeka potreba za pokazivanje sposobnosti za budući izlazak na šire tržište. Naravno, za to je potrebno razumijevanje i druge (većinske) strane, a koje je do sada na mnogim drugim poljima u sve tri države izostajalo. Konačno, i to bi bio značajan korak za manjinska glasila (i manjine općenito) na njihovom putu integracije (a ne samoizolacije ili čak i segregacije) u društvo u kom nerijetko žive kao „nevidljivi susjedi“.

Antrfile

U okviru dvodnevne konferencije u Budimpešti koju je organizirao Medijski centar Croatica sudionici su posjetili i mađarski Parlament, te sjedište Hrvatske državne samouprave, gdje ih je s funkcioniranjem te ustanove, ali i položajem Hrvata u Mađarskoj upoznao predsjednik Ivan Gugan.

Na konferenciji Brendiranje narodnosnih tjednika svoja izlaganja iznijeli su profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, politolog Božo Skoko; urednica Hrvatskog glasnika Branka Pavić – Blažetin; urednica Hrvatske riječi Jasminka Dulić; vlasnica Heror media ponta Nataša Heror; urednik emisije za hrvatske manjine u europskim zemljama na Hrvatskoj radio-televiziji Korijeni Ivo Kujundžić; novinar na Mađarskoj radio-televiziji Andrija Pavleković; novinar Hrvatskog radija iz Osijeka Davor Lončarić; urednik Hrvatskih novina iz Austrije Petar Tyran, te autor ovog teksta.

Izvor: Hrvatska riječ (Z. R.)