U Somboru 6. prosinca 1936. godine je osnovano Hrvatsko kulturno društvo Miroljub i tada je počela povijest Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Vladimir Nazor.
Miroljub je osnovao dio članova Bunjevačkog kola, koji su bili nezadovoljni pogledima na aktualna nacionalna, politička i socijalna pitanja. Osnivačima Miroljuba i onima koji su kasnije postali članovi ove udruge hrvatski identitet Bunjevaca nije bio upitan. Osnivačka skupština novoga društva, kojoj je prisustvovalo 180 budućih članova, održana je 6. prosinca 1936. godine. Za predsjednika je izabran Antun Matarić. Već krajem veljače naredne godine, nepuna tri mjeseca poslije osnivačke skupštine, zahvaljujući novčanoj posudbi i nepovratnim prilozima članova Društva, kupljena je zgrada u centru grada, pa je tako Društvo dobilo svoj vlastiti prostor. Poslije Drugog svjetskog rata Nazor se seli u novi vlastiti prostor koji i danas koristi. Krajem 1951. godine završena je izgradnja Velike dvorane, a osam godina kasnije uglavnom su dovršeni i balkon i dograđen kat.
Tijekom godina Društvo je mijenjalo ime, ukidan mu je hrvatski predznak, ali nije prestajalo s radom. Poslije Drugog svjetskog rata Društvo mijenja ime u Vladimir Nazor, ali bez hrvatskog predznaka koji mu je vraćen odlukom Sabora 2001. godine: „Hrvatski dom te 1936. godine nije bio u ovakvom obliku, ali je poruka osnivanja bila jasna. Hrvatska zajednica u Somboru, Hrvati s okolnih salaša, htjeli su da ono što je njihovo, ono što je naše, čuvaju, da se bore da to bude priznato u strukturama lokalnih vlasti i da društveni život hrvatske zajednice bude vidljiv i na dobro same zajednice“, rekao je u svom obraćanju ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov.
Kako je kazao, hrvatska udruga u Somboru nije samo čuvar kulture već treba biti čuvar interesa Hrvata u Somboru: „Samo tako, unutar sebe dobro posloženi, organizirani i svjesni da zajedničkim djelovanjem možemo postići puno, da danas ovdje možemo imati i ministra i pomoćnicu pokrajinskog tajnika i pomoćnika gradonačelnika, i dopredsjednika HNV-a i predstavnicu ZKVH-a da pokažemo svima da smo dobro organizirana i uspješna zajednica. Jedna od poluga u tim našim ostvarenjima je i društvo Nazor, koje svjesno, marljivo i predano radi da se kulturni život somborskih Hrvata sačuva, razvije, prezentira, ali isto tako i da budemo vidljiviji u prostoru društvenog života i svega onoga što on pretpostavlja kada je u pitanju prosperitet Hrvata“, kazao je Žigmanov.
„Nekada je godišnji koncert bio samo koncert folklorne skupine. Danas ne možemo dati cijeli koncert, ali osim folklora aktivne su i druge sekcije i prikaz njihovog rada čini večerašnji koncert. Održali smo u ovoj godini i sve naše manifestacije, a posebno bih izdvojio 90. Dužionicu. Uspješno smo realizirali prekogranični projekt na kojem smo osigurali značajna sredstva za obnovu prostorije u kojoj je naša garderoba, uspjeli smo obnoviti nošnju i kupiti posuđe i drugi pribor potreban za naše manifestacije“, kazao je predsjednik Nazora Tomica Vuković obraćajući se publici u punoj dvorani Hrvatskog doma.
U programu je sudjelovala folklorna sekcija, dječja folklorna skupina, tamburaši, pjesnici, učenici koji pohađaju izborni predmet hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, članovi dramske sekcije, a predstavljen je i rad sportske sekcije Nazora. Godišnjem koncertu nazočila je pomoćnica pokrajinskog tajnika za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Nevena Baštovanović, pomoćnik gradonačelnika Grada Sombora Davor Francuz i Ivan Šimunov iz kabineta gradonačelnika, dopredsjednik HNV-a za Sombor Željko Šeremešić i Senka Davčik iz ZKVH-a.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)
