Centar za historiju, demokraciju i pomirenje iz Novog Sada i Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Golubića, te Hrvatsko nacionalno vijeće u Srbiji, predstavili su u Subotici 24. svibnja 2013. godine zbornik s prošlogodišnjeg skupa u Golubiću (Obrovačkom) u Hrvatskoj, s nazivom „Srpsko-hrvatski odnosi: Rješavanje otvorenih pitanja“.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Petar Kuntić istaknuo je kako su skupovi u Golubiću kraj Obrovca u Hrvatskoj posvećeni problemima koje imaju Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji. To je mjesto na kojem se susreću političari iz jedne i druge manjine, stručnjaci i znanstvenici, te raspravljaju o aktualnoj manjinskoj problematici.

„Ako bismo se mi dobro organizirali, možda bi se za par godina zimski seminari na istu temu mogli organizirati na Bikovu ili u Tavankutu, ali mi još nismo na takvoj razini da možemo to organizirati, ali sigurno ćemo ići u tom smjeru da jednom bude u Hrvatskoj, gdje su Srbi u većini, a jednom u Srbiji, gdje su Hrvati u većini“, rekao je Kuntić.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić istaknuo je kako od prošle godine osim političkih predstavnika Hrvata na skupu sudjeluju i znanstvenici sa stručnim člancima kojima se tematizira položaj Hrvata u Srbiji, te stoga Hrvatsko nacionalno vijeće podupire održavanje ovih skupova. Od petnaest radova objavljenih u zborniku, šest ih se izravno dotiče položaja Hrvata u Srbiji. To su radovi Janka P. Veselinovića „Rješavanje otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske u novonastalim političkim okolnostima“, Stevana Mačkovića „Bački Bunjevci između Beograda i Zagreba (1918.-1941.)“, Tomislava Žigmanova „Politike Republike Srbije prema Hrvatima kroz prizmu izgradnje tzv. bunjevačke nacije“, Darka Gavrilovića i Nemanje Dukića „Problemi tranzicije u Srbiji i položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini“, rad Maria Bare „Od nepriznavanja do ostvarivanja manjinskih prava: Hrvati u Srbiji nakon 2000. Godine“, te rad Slaven Bačića „Garantirano parlamentarno zastupstvo Hrvata u Republici Srbiji u svjetlu sporazuma o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije“.

Odnosi Srba i Hrvata složeni su i ne sastoje se samo od međusobnih sukoba, već je u njima nakon dugog niza stoljeća ipak prevladalo povjerenje i međusobno razumijevanje, istaknuto je, među ostalim, prilikom predstavljanja zbornika.

Jedan od sudionika i skupova i predstavljanja zbornika, dr. Janko Veselinović, u svom je radu pokušao projektirati što će se u roku od godinu dana dogoditi nakon izbora i promjene vladajućih struktura u Srbiji i Hrvatskoj, glede položaja dviju manjina.

Prijašnja dva predsjednika naših dviju zemalja gradili su odnos povjerenja i poticali rješavanje otvorenih pitanja. Nakon izbora u Srbiji predsjednici se još nisu sreli, upućuju strjelice jedan prema drugom i za sada nema pomaka u rješavanju otvorenih pitanja, i na ovom je polju izgubljena cijela godina, istaknuo je dr. Janko Veselinović.

„Zamrznuto je rješavanje otvorenih pitanja, nema sastanaka Mješovitog međuvladinog povjerenstva, pitanja udžbenika, uporabe jezika i pisma, informiranja se ne rješavaju, kao niti druga manjinska pitanja. Nema parlamentarne suradnje. Do sada su se parlamentarne skupine prijateljstva u srbijanskoj Narodnoj skupštini i hrvatskom Saboru redovito susretale. Tih susreta više nema, kao niti razmjene parlamentarnih izaslanstava.“

Odnosi između Srbije i Hrvatske i dvaju naroda nisu stranačko vlasništvo i o budućnosti dvaju naroda ne treba na taj način odlučivati, ukazao je dr. Veselinović.

Veselinović je istaknuo i kako je problem koji opterećuje i Hrvate i Srbe što je jako malo rođenja na ovim prostorima, a mnogo više sprovoda i sve je manje i Hrvata i Srba. „Umjesto 70.000 sada ima oko 57.000 Hrvata u Srbiji, umjesto pet posto sad ima četiri posto Srba u Hrvatskoj. I jedna i druga manjina se osipaju i ne samo što se osipaju manjine nego i većine, i ako se ovako nastavi i kad znamo koliko nam djeca odlaze u inozemstvo, na ovim prostorima u nekih sljedećih 50-ak godina živjet će malo i Srba i Hrvata, a ne znam hoće li živjeti nekih drugi naroda. I po svemu sudeći bit će nas toliko malo da se nećemo imati oko čega gložiti i zato nam je suradnja neophodna kako bismo stvorili bolje uvjete za život. Ne mislim više na stvaranje neke zajednice, već na udruživanje oko zajedničkih interesa na ovim prostorima, jer bez toga nam neće pomoći ni Europska Unija“, rekao je Veselinović.

Skupovi koji se održavaju u Golubiću i suradnja koja je uspostavljena između manjinskih zajednica nastojat će spriječiti zastoj u rješavanju otvorenih pitanja, dodao je.

U svom radu dr. Slaven Bačić govori o zajamčenom parlamentarnom zastupanju Hrvata u Srbiji. Riječ je o najvažnijem političkom zahtjevu naše manjinske zajednice, ali koji se od vlasti u Srbiji polako istiskuje iz zakonodavstva, obrazložio je dr. Bačić. On je istražujući ovo područje otkrio sljedeće:

„Taj se institut spominje u pravnom poretku Srbije prvi put u Povelji o ljudskim i manjinskim pravima u okviru državne zajednice Srbije i Crne Gore gdje se izričito navodi to načelo. To se ponavlja u Sporazumu o zaštiti manjina između Srbije i Hrvatske, o čemu je često bilo nesuglasica na sjednicama Mješovitog međuvladinog povjerenstva. Uspoređujući kasnije zakone i Ustav Srbije, pokazao sam kako su odredbe o zajamčenim mandatima iskliznule iz okvira manjinskih prava i više se jednostavno ne pojavljuju.“

Dr. Bačić se također ukratko osvrnuo na radove Tomislava Žigmanova, Stevana Mačkovića, Maria Bare i prof. dr. Darka Gavrilovića.

Povjesničar iz Novoga sada, dr. Gavrilović, koji je govorio kao predstavnik Centra za demokraciju i pomirenje i Udruge za povijest, suradnju i pomirenje, ovom je prilikom u kontekstu srpsko-hrvatskih odnosa istaknuo kako pojam pomirenja više ne znači mirenje dviju strana u nekom sukobu.

„Naši susreti nisu pomirenje s drugom stranom, već sa sobom. Ne smijemo sebe zapostaviti i zaboraviti. Moramo biti svjesni vlastite pripadnosti, nacionalnosti, vjere i identiteta. Ali ne mrziti drugog. Svi naši tekstovi u dobroj mjeri otvaraju mogućnost dijaloga, da slušamo jedni druge. To je ključ ovih naših skupova. Također, želimo povezati političke čelnike manjinskih zajednica.“ Zbog toga je bitno, istaknuo je na koncu „da upravo hrvatski intelektualci odlaze u Golubić, jer doista i imaju što reći. I svi naši tekstovi u dobroj mjeri govore što su i tko su Hrvati u Vojvodini, dok drugi tekstovi govore o tome tko su i što su Srbi s one strane i otvaraju mogućnost dijaloga, povezivanja i suradnje političkih vođa manjina“.

Na ovim se skupovima promiče razumijevanje između dvaju naroda i dobronamjernih ljudi, kao i suradnja koja treba pridonijeti očuvanju kako obiju manjina tako i njihovih matičnih naroda koji broje sve manje pripadnika, istaknuto je među ostalim tijekom predstavljanja zbornika.

Ove godine skup u Golubiću bit će održan 19. kolovoza.

Zbornik „Srpsko-hrvatski odnosi: Rješavanje otvorenih pitanja“ besplatno možete preuzeti ovdje.

Priređeno prema tekstovima Jasminke Dulić i Siniše Jurića