U cilju očuvanja kulturne baštine tamošnjih Hrvata, te da se prošla vremena sačuvaju od zaborava, kreativna sekcija Hrvatske čitaonice Fischer iz Surčina drugu godinu zaredom organizirala je izložbu starih ručnih radova koja nosi ime Iz ormara naših baka. Prošlogodišnja izložba je trajala jedan dan, a zbog velikog interesiranja članova i posjetitelja ove godine su odlučili da ona traje sedam dana, uz prateći program. Tijekom proteklog tjedna, od 14. do 21. listopada 2019. godine u prostorijama udruge u Surčinu organizirane su radionice veza, zatim prelo uz vez, priču, pjesmu i šalu, izložba novih radova članova Kreativne sekcije, te kreativna radionica za djecu Iz mašte u djelo. 

Radionice, prelo...

„Tijekom sedam dana se učilo kako da se prenesu motivi sa šablona na platno, te smo organizirali radionice veza po pismu. Na radionicama su se čitali odlomci iz književnih djela vezanih za ručne radove. Organizirali smo i prelo, kao poziv na slogu, ljubav i poštovanje gdje su se naši sugrađani i ostali gosti družili uz pjesmu, igru i šalu, baš kao što je nekada bilo kada nije bilo televizora, interneta i mobilnih telefona. Čuvajući baštinu, čuvamo ono što jesmo: svoj identitet, kontinuitet i posebnost naroda. Također, čuvanje kulturne baštine potiče poštovanje različitosti i ljudske kreativnosti. Trudimo se da sjećanje nadvlada zaborav”, rekla je voditeljica Kreativne sekcije Veronika Živanović.
Izložba u Surčinu bila je prigoda da se šira javnost uvjeri u vrijednost starih ručnih radova koji se u ormarima čuvaju desetljećima. Najveći broj uradaka izložila je Kata Božinić iz Surčina.
„Na moju veliku sreću sačuvala sam puno radova od prabake, bake i moje majke. Čuvam nošnju koju je moja majka nosila prije 1941. godine. Po njenom uzoru smo izradile hrvatske nošnje iz Srijema. Također, imam puno starih ručnih radova koji su svi vezeni na platnu koje su nekada žene same tkale. Sve ih čuvam u komodi staroj 100 godina koju sam naslijedila od moje bake. Želim mojoj djeci utkati ljubav prema ručnim radovima. Smatram da se oni trebaju sačuvati i da je ova izložba dobar način da našoj djeci ukažemo na njihovu vrijednost, da shvate tu ljepotu, jer mislim da nisu svjesni što imaju”, kaže ona. 

Potpora institucija

Potporu za ono što rade članovi surčinske udruge su dobili i od Darka Sarića Lukendića, zaduženog za područje kulture u HNV-u.
„Aktivnosti koje Hrvatska čitaonica radi na planu istraživanja i čuvanja od zaborava nošnje koje tradicionalno Hrvati u Srijemu koriste i nose, a koja je gotovo pala u zaborav, je odista značajna za hrvatsku zajednicu na ovim prostorima. Njihova aktivnost na istraživanju i na dokumentiranju, a nadam se i na oživljavanju tih starih zanata je iznimno značajna kako za čuvanje srijemske nošnje Hrvata, tako i za širu hrvatsku zajednicu. Svakako ću ih potaknuti u razgovorima da uspostave komunikaciju s drugim udrugama koje se na sličan način bave čuvanjem i njegovanjem nošnje i zanatskih radova koji su potrebni za izradu nošnje. Mislim da je jako važno pomoći i drugim udrugama koje takve aktivnosti nemaju”, istaknuo je Sarić Lukendić.
Izložbu je posjetio i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov, koji je pohvalio aktivni odnos surčinskih Hrvata spram svoje baštine.  
„Ovdje vidimo i više nego hvale vrijedne napore da se baština očuva. Napose kad je u pitanju ruho. Kreativni napori koji su ovdje vidljivi jeste i trebalo bi biti uzor i svima nama u našim domenama rada i u drugim kulturnim prostorima. Ne pristajemo biti pasivni recipijenti sadržaja, nego da kreativnim zahvatima čuvamo tradiciju, obogaćujemo je, pokušamo je unaprijediti i prilagoditi suvremenosti”, poručio je Žigmanov.
Pohvale i zahvalnost za sve ono što rade članovi Hrvatske čitaonice uputio je i veleposlanik Hrvatske Gordan Bakota, dodajući da će u svojim projektima imati potporu Veleposlanstva.

Izvor: Hrvatska riječ ( S. D. )