Udruga građana Urbani Šokci iz Sombora organizirala je 11. travnja panel-diskusiju pod nazivom Uskrs u ozračju suvremenih izazova. Na panelu u crkvi Uzvišenja sv. Križa u Somboru govorili su etnologinja mr. sc. Ljubica Gligorević iz Vinkovaca, vjeroučitelj iz Novih Perkovaca David Ferić te župnik somborske župe Uzvišenja svetog Križa vlč. Nebojša Stipić.
Izazovi suvremenosti
„Sve se više mijenja izvorna tradicija obilježavanja Uskrsa, Božića i ostalih blagdana. Izazovi suvremenosti posebno su zanimljivi mlađim obiteljima, kako u ruralnim tako i u urbanim sredinama. Zato smo organizirali ovu panel-diskusiju kako bismo čuli na koji način ljudi o tome promišljaju. Osim u crkvi, Uskrs se proslavlja i u obiteljima, uz brojne simbole i običaje koji poput niti povezuju prošlost i sadašnjost", kaže predsjednica UG Urbani Šokci Marija Šeremešić.
„U mnoštvu običaja, priča i događaja često se zaboravi suština, a to je sam Uskrs i njegovo značenje. Zašto imamo korizmeno vrijeme, kada započinje, zašto se ne mrsi petkom i srijedom, što slavimo u velikom trodnevlju? Tijekom vremena mijenjala se uporaba jezika – od grčkog i latinskog, pa kasnije, nakon reformi Drugoga vatikanskog koncila, i narodnih jezika. Samim time i neki su se obredi mijenjali, prilagođavali okolnostima, a u nekim krajevima zadržane su posebnosti. Ono što je zanimljivo jest da se među svećenicima vodi polemika o tome kada je blagoslov jela. Vazmeno bdjenje je navečer, a poslijepodne se blagoslivlja jelo pa se, barem gastronomski, Uskrs počinje slaviti ranije. Razlog tomu je što je, ne tako davno, vazmeno bdjenje bilo poslijepodne. Nakon bdjenja slijedio je blagoslov jela i ljudi su potom odlazili kući te blagovali posvećenu hranu. To su neke promjene koje su se dogodile", kazao je vlč. Nebojša Stipić.
„Festivalizacija potrošnje"
Podsjetio je i da je Veliki petak jedini dan kada se u crkvama ne slavi sveta misa, dok je Velika subota dan tišine i priprave za veliko otajstvo Uskrsa.
Vjeroučitelj David Ferić kazao je da ljudima srednje i starije dobi nedostaje nekadašnji način obilježavanja Uskrsa u crkvama kada su vjernici imali znatno veću ulogu.
Etnologinja mr. sc. Ljubica Gligorević suvremeni način obilježavanja Uskrsa, obilježen masovnom potrošnjom, nazvala je „festivalizacijom potrošnje".
„U Hrvatskoj, pa i kod vas, to je uzelo maha. Riječ je o utjecaju zapadnih zemalja koji je masovno prihvaćen. Tu Uskrsa uistinu nema", kazala je Gligorević.
Vlč. Stipić smatra da komercijalizacija Uskrsa ipak nije uzela toliko maha kao komercijalizacija Božića, jer Uskrs u sebi nosi surovu stvarnost smrti, dok je Božić radostan, obiteljski blagdan.
U drugom programu, koji je istoga dana održan u crkvi Presvetog Trojstva, upriličen je koncert uskrsnih pjesama pod nazivom Radosna je duša moja. Sudjelovale su pjevačke skupine Prvi komin Snježanin iz Zagreba, MPS Faši iz Novih Perkovaca, ŽPS Šokačke ladies iz Županje, ŽPS Prelje HKC-a Bunjevačko kolo iz Subotice, MPS Bodroški bećari i ŽPS Kraljice Bodroga iz Monoštora te MPS Strossmayer KUD-a Šokadija iz Strizivojne.
Izvor: Hrvatska riječ (Z. V.)
