Vinski park u Srijemskoj Mitrovici

Objavljeno: 08.09.2023. Pregleda: 78

Više od 100 vinarija i više od 20 proizvođača autentičnih gastro proizvoda iz Srbije i regije predstavili su svoje proizvode 26. kolovoza 2023. godine u Gradskom parku u Srijemskoj Mitrovici na VI. Gastro-vinskoj manifestaciji Vinski park. Glavni cilj manifestacije je promoviranje vinske kulture u Srijemu. Ovaj događaj prerastao je u najveću manifestaciju u Srbiji posvećenu vinima na otvorenom, s ciljem razvoja vinarstva, vinogradarstva, turizma i gospodarstva Srijemske Mitrovice. Među brojnim izlagačima našao se i veliki broj vinara koji unatoč suvremenim tehnologijima koriste tradicionalni način proizvodnje vina i uzgajaju autohtone sorte vinove loze.

Više truda, ali bolja kvaliteta

Među izlagačima bio je i Hrvoje Markovinović, vlasnik vinarije Vinar iz Iloka, male tvrtke proizašle iz najstarije vinarske obitelji u Iloku. Dvoje supružnika sami obrađuju tri hektara vinograda u Iloku i trenutno proizvode 8.000 litara vina.
„Odlikuje nas proizvodnja u drvenim bačvama što nas malo izdvaja od drugih vinarija. Proizvodimo vina od sorti grožđa graševina, crni pinot i neizostavni traminac. Tradicijski način proizvodnje vina zahtijeva više rada i vremena. Međutim, isplati se. Ka takvom načinu proizvodnje više me vodi ljubav i proizvod koji želim dobiti. Velika je razlika u proizvodnji vina u drvenim bačvama i posudama od nehrđajućeg čelika. Ne uzgajamo autohtone sorte, jer su iskorijenjene u Iloku davnih dana. Uzgajamo tradicionalne sorte graševinu i traminac, koje su u prethodnim godinama pokazale uspjeh u zriobi grožđa i vina. Proizvodimo i predikate, slatka vina iz kasne berbe", kaže vinar iz Iloka i da dodaje da su sajmovi važni ne samo za povezivanje vinara nego i za veći utjecaj na krajnje kupce, tj. da ljudi uživaju u vinu i da steknu kulturu pijenja vina.

Najbolje je prirodno

Ana Naglić je koncem 2021. godine registrirala vinariju i destileriju u Surčinu. U Srijemskoj Mitrovici prezentirala je vina koja su trenutno u prodaji: bordeaux kupažu say yes, muškat hamburg koji je rađen u stilu crnog vina i souvignon blanc+M s 1 posto istarske malvazije koji predstavlja fenomen zato što ima 16,69 posto alkohola.
„Peta sam generacija vinara u mojoj obitelji i nisam mogla pobjeći od toga. Jedno vrijeme sam samo proučavala vina i probala sam više od 5.000 drugih etiketa. U proizvodnji koristim puno sorti koje je koristila i moja obitelj: zamrlu srijemsku kupažu, muškant hamburg i slankamenku, koja kao sorta izumire. Ove godine, koja je vrlo teška za uzgoj vinove loze, uspjela sam spriječiti da ova sorta ne oboli. Nije bit samo u prevenciji prskanja nego razvijanje imuniteta biljaka. U svom mladom vinogradu imam kombinaciju trava i djeteline. Bog je stvorio takvu sredinu da se sama brine o sebi i mi malo trebamo pomoći. Volim kada u vinogradu ima ptica, ježeva, leptira, raznih buba i pogotovo kada ima pčela, jer da nema pčela život bi umro", ističe Ana te dodaje da su sva vina iz njene vinarije na prirodnim kvascima bez ikakvih dodataka osim malo sumpora.
„Ne dodajem kvasce niti enzime. Ne mislim da je to loše nego je ovo moj stil. U nekim eksperimentima koje sam radila napravila sam polovinu vina s vrhunskim kvascima, polovinu s prirodnim i razlika je bila velika. Poslije toga sam kompletnu proizvodnju prebacila na prirodne kvasce. U svijetu je danas sve veći trend tog povratka korijenima i vraćanju prirodnim vinima, čak i bez sulfata. Moj princip je isto tako da vina ne dajem kada su previše mlada nego tek kada sazru za tržište. Tako sad imam tri vina na tržištu, a ostalih 12 čeka. Tržište postoji za ovakva vina, samo je pitanje segmentacija. Naša prednost u Srijemu je povezivanje hrane i vina u savršen užitak, okus koji stvara savršenstvo."

Tradicija koja traje

Posjetitelji su imali priliku degustirati i vina vinarije Kutjevo iz Slavonije. Vinarija posjeduje 420 hektara vinograda na južnim padinama planina Papuk i Krndija. Odlikuje ih tradicijska, organska proizvodnja vinove loze i vina, bez ikakvih dodataka.
„Druga specifičnost je što u vinariji isključivo rade s vinima koja su odležala malo više vremena u bocama ili u tankovima. Od četiri vina koja predstavljamo u Srijemskoj Mitrovici jedno je iz 2006., druga su iz 2007. i 2009. i samo jedno je iz 2020. godine. Pored internacionalnih, ono što se u Slavoniji proizvodi jest graševina, i to je domaća varijanta talijanskog rizlinga. Osim što je najraširenija sorta grožđa u Hrvatskoj, predstavlja i najtraženije bijelo vino u Hrvatskoj. Kupci se rjeđe odlučuju kupiti vino zbog cijene ili etikete. Kušanje je najbolji način da netko zavoli vaša vina i mislim da tu nema dvojbe pri odabiru, oni se više odlučuju za tradicijska vina", navodi Petar Mirković, uvoznik i distributer vina Kutjevo za Srbiju.
Specijalni gosti ovogodišnjeg Vinskog parka bili su gosti iz Slovenije.
„Slovenska Istra, pored hrvatske, karakteristična je po malvaziji. To je jedno od njihovih najprodavanijih vina. Karakterizira ga čista intenzivna aroma s primjesom tropskog voća i badema, s cvjetovima bagrema. Posljednjih godina je primjetan porast vinara i vinarija na sajmovima i smatram da je to dobro. Vinari su više motivirani da poboljšaju kvalitetu svojih vina i procese proizvodnje", ističe Milan Okanović iz tvrtke Supernova koja se bavi uvozom i distribucijom vina.
Organizatori Vinskog parka u Srijemskoj Mitrovici su Grad Srijemska Mitrovica, Turistička organizacija Grada Srijemska Mitrovica i udruženje Sinergija pozitivnih energija. Osim želje organizatora da promoviraju vinsku kulturu u Srijemu i da se proizvođači približe njihovim krajnjim potrošačima, želja im je promovirati i malt proizvođače hrane koji se na tržištu izdvajaju svojom autentičnošću i kvalitetom.

Izvor: Hrvatska riječ (S. D.)

Vijesti

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Tiha noć u Đurđinu
  • Božićni koncert Subotičkog tamburaškog orkestra
  • Tradicionalni božićni koncert Katedralnog zbora Albe Vidaković
  • Božićni koncert u Maloj crkvi
  • Božićni koncert svih župnih zborova Srijemske biskupije
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima