Ladislav Heka, Posljedice Prvoga svjetskog rata: samoproglašene „države“ na području Ugarske

 Autor(i): Ladislav Heka

 Godina: 2014.

 Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 6: 113-170.

Sažetak

Prvi svjetski rat u mnogome je promijenio povijest europskih zemalja, napose onih u regiji, a njegove posljedice su se itekako odrazile na Hrvate i to kako one u domovini, tako i na one koji su ostali u Mađarskoj ili su u sklopu Vojvodine pripali Srbiji. Nakon poraza Austro-Ugarske Monarhije u Prvome svjetskome ratu mađarski susjedi su dobili prigodu na temelju tzv. Wilsonovih 14 točaka putem prava naroda na samoodređenje proširiti svoj državni teritorij na štetu Mađarske: novonastala Čehoslovačka je povećana za Slovačku, koja je do tada bila povijesni dio Ugarske, koju Mađari zovu Gornji kraj (Felvidék), a Rumunjska (Erdelj, dio Banata, Bukovina i Dobrudža) te Srbija (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina) su proširile granice na zemlje koje su im sile Antante 1915.-1916. obećale u tada potpisanim tajnim sporazumima ili dogovorima s ciljem da ih privole na pridruživanje njihovoj koaliciji i vojnom savezu. Sukladno tomu se u Pragu mjesno Narodno vijeće 28. listopada 1918. proglasilo privremenom Vladom Čehoslovačke, a u Martinu (ranije Turčiansky Svätý Martin, mađarski: Turócszentmárton) je Slovačko narodno vijeće proglasilo priključivanje Češkoj u novu državu Čehoslovačku. U isto vrijeme u Zagrebu je Hrvatski sabor 29. listopada proglasio izdvajanje iz Austro-Ugarske i nastanak Države Slovenaca, Hrvata i Srba koja se 1. prosinca sjedinila s Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Time je monarhija prestala postojati, ali je ostalo otvoreno pitanje razgraničenja Austrije, Mađarske, Rumunjske i Kraljevine SHS. Vojska ove potonje je još 1918. okupirala sve mađarske krajeve u kojima su južni Slaveni činili većinu i držala ih je u posjedu sve vrijeme mirovnih pregovora u Trianonu, a zatim i do njihove ratifikacije. U tim su krajevima domicilnom pučanstvu gdjekad južni Slaveni, a katkad Mađari obećavali autonomiju uz uvjet da se njima priklone. Tako su nastale neke danas već zaboravljene kratkotrajne „republike“, ni od koga nepriznate države: Republika Prekmurje, Litavska banovina, Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja, Republika Banat.

Ključne riječi: Prvi svjetski rat, Wilsonovih 14 točaka, pravo naroda na samoodređenje, Mađarska, Kraljevina SHS, Trianonski mirovni ugovor, nepriznate države: Republika Prekmurje, Litavska banovina, Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja, Republika Banat