Jasminka Dulić, Strukturiranje nacionalne svijesti bunjevačkih Hrvata – komparacija nacionalnih skupina u Subotici

Autor(i): dr. sc. Jasminka Dulić

 Godina: 2012.

 Izdanje: Godišnjak za znanstvena istraživanja 4: 211-228

Sažetak

U radu se iznose rezultati istraživanja kojim se nastojalo utvrditi: 1) postoji li povezanost između dimenzija etnocentrizma, religioznosti i nacionalnog i europskog identiteta i 2) kako se strukturira nacionalna svijest bunjevačkih Hrvata u komparaciji s drugim nacionalnim skupinama u Subotici. Uzorak ispitanika formiran je na osnovi punoljetne populacije Grada Subotice. Uzorkom je obuhvaćeno ukupno 500 ispitanika različite nacionalne pripadnosti. Kako bismo utvrdili razlikuju li se ispitanici različitog spola, dobi, nacionalne pripadnosti i stupnja školske naobrazbe u pogledu stupnja internalizacije dimenzija religioznosti, etnocentrizma, nacionalnog i europskog identiteta, izračunali smo prosječne faktorske bodove na promatranim varijablama, a značajnost razlika je testirana postupkom jednosmjerne analize varijance. Rezultati analize varijance pokazali su da su najmlađi i najstariji ispitanici, ženskog spola i hrvatske nacionalne pripadnosti najčešće religiozni. Nacionalna zatvorenost u najvećoj mjeri karakterizira Mađare, nacionalna afektivna vezanost s druge strane u najvećoj mjeri karakterizira Srbe, a europski identitet u najvećoj mjeri izražavaju Hrvati. Nacionalni identitet u najvećoj mjeri izražavaju najstariji ispitanici. Rezultati kanoničke diskriminacijske analize pokazali su da je nacionalna pripadnost ona socio-strukturna varijabla koja u najvećoj mjeri razlikuje ispitanike u pogledu dimenzija religioznosti i nacionalne svijesti. Na temelju razlika između nacionalnih skupina formiran je jedan specifičan stavovsko-vrijednosni obrazac koji smo nazvali proeuropska kršćanska orijentacija, a koja je karakteristična u najvećoj mjeri za Hrvate. Ovu stavovsko-vrijednosnu orijentaciju definiraju sakramentalna i ideološko-iskustvena religioznost i europski identitet u pozitivnom smjeru te nacionalna zatvorenost i nacionalna afektivna vezanost u negativnom smjeru. Rezultati istraživanja ukazuju da kod Hrvata manjinski položaj ne dovodi do nacionalne homogenizacije ili povlačenja i zatvaranja u nacionalne okvire već se vrijednosna integracija odvija u okvirima univerzalnih kršćanskih vrednota, što u nacionalnom pogledu kao posljedicu ima izražen nadnacionalni, europski identitet.

Ključne riječi: nacionalni identitet, europski identitet, religioznost, etnocentrizam