Iznimnoj književnici i jezikoslovki Jasni Melvinger, ponosni na njezine nezaobilazne prinose, čestitamo 80. rođendan sa željom da ju možemo slijediti u njezinom djelovanju na očuvanju književne i jezične baštine Hrvata u Republici Srbiji!
Jasna Melvinger, hrvatska književnica starije generacije, jezikoslovka, sveučilišna profesorica u mirovini, rođena je 26. svibnja 1940. u Petrovaradinu. Osnovnu školu završava u rodnom mjestu, gimnaziju i Filozofski fakultet, grupa za južnoslavenske jezike i jugoslavensku književnost u Novom Sadu, gdje 1969. magistrira nakon poslijediplomskih studija i stručnog usavršavanja u Francuskoj. Od 1971. do 1976. je djelatnica, a potom direktorica Kulturnog centra u Novom Sadu, glavna i odgovorna urednica Tribine mladih, te članica uredništva studentskog lista Indeks, književnog časopisa Polja, edicije Matice srpske Prva knjiga i edicije grupe autora Kairos. Doktorirala je 1981. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U svojoj jezikoslovnoj struci radila od 1964. do 1971. kao asistentica na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, te od 1976. do 1991. prvo na Pedagoškoj akademiji a potom na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, od 1981. u zvanju izvanrednog, a od 1987. u zvanju redovitog sveučilišnog profesora. Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog P.E.N. centra, te nekoliko hrvatskih udruga u Vojvodini. Kao umirovljenica živi u Petrovaradinu.
Od 1964. objavljuje znanstvene radove iz područja lingvističke stilistike i poetike te gramatike i leksikologije. Plod njezina stručnog rada šest je srednjoškolskih udžbenika u koautorstvu s drugim pedagozima (objelodanjivanih od 1967. do 1975.), te visokoškolski priručnik (1989.).
Bibliografiju Jasne Melvinger upotpunjuje i stotinjak članaka iz raznih područja gramatike suvremenog hrvatskog književnog jezika, povijesti hrvatskog književnoga jezika, frazeologije, terminologije, leksikologije, lingvističke stilistike, metrike i poetike, te dijalektologije hrvatskih govora u Srijemu, rasutih po znanstvenim časopisima i drugim znanstvenim publikacijama. Zastupljena je u više antologija i izbora, a pjesme su joj prevođene na albanski, engleski, francuski, mađarski, rumunjski, rusinski, slovački, slovenski, talijanski i turski jezik.
Prema uvriježenom mišljenju književnih kritičara, „suptilna je lirska pjesnikinja sklona elegičnom tonu i nježnom transponiranju pjesničkih tema. Snažno prisutan introspektivni element daje njezinim lirskim refleksijama o svakodnevnim stvarima boju intimističke poezije, u kojoj najraznovrsniji oblici života dobivaju blagu lirsku artikulaciju“ (L. Merković).
Za svoj rad primila je više nagrada: Oktobarsku nagradu grada Novog Sada (1972.), Povelju „Visoka žuta žita“ za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika (2006.), nagradu „Goranov vijenac“ za ukupan doprinos pjesničkoj umjetnosti (2008). Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić odlikovao ju je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi (2009.). Organizacijski odbor IX. dana Balinta Vujkova dodijelio joj je nagradu za životno djelo na području književnosti pod nazivom „Balint Vujkov Dida“ (2010). Prva je dobitnica nagrade Društva književnika Vojvodine „Ilija Okrugić Srijemac“ koja se dodjeljuje za doprinos hrvatskoj književnosti u Pokrajini (2011.). Dobitnica je nagrade za životno djelo na 23. književno-znanstvenoj manifestaciji Dani Josipa i Ivana Kozarca u Vinkovcima (2017.).
Djela:
Vodeni cvet, pjesme, 1958.
Sve što diše, pjesme, 1963.
Tako umiru starice, pjesme, 1967.
Svet i svetlost, pjesme, 1971.
Pet sestara, roman, 1972.
Visoke strane ležaja, pjesme, 1979.
Avans za danas, pjesme, 1986.
Ljubavni soneti, pjesme, 1989.
Ta renesansa, ne još kao posljednja šansa, pjesme, 2002.
Moderna i njena mimikrija u postmoderni, studije, 2003.
Vozelnica, pjesme, 2004.
Vaga s anđelima, pjesme, 2005.
Dunavska klepsidra, pjesme, 2006.
Vaga s anđelima, pjesme, 2008.
O Iliji Okrugiću Srijemcu : književnopovijesni i jezikoslovni članci i rasprave, 2011.
S tekuće trake 20. veka, studije, 2013.
/ZKVH/
