Informativni centar za poslovnu certifikaciju i standardizaciju – BSC, u okviru projekta Jaka žena – snažno selo, organizirao je u Vladi Vojvodne prvi Donatorski fruštuk, čiji je cilj bio predstavljanje 15 udruženja žena sa sela. Na Međunarodni dan seoskih žena, koji se obilježava 15. listopada, održava se ova manifestacija s ciljem da se predstave sva udruženja žena koja su sudjelovala u projektu te da se prikupe sredstva za poboljšanje rada udruženja.
U ime Vlade Srbije skupu se obratila državna tajnica u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić, a u ime Pokrajinske vlade pokrajinski tajnik za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost spolova Predrag Vuletić. Prvom Donatorskom fruštuku prisustvovali su i pokrajinska tajnica za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Dragana Milošević, iz Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici Hrvoje Vuković, konzul prvog reda, a iz Gradske uprave Grada Subotice dogradonačelnica Tímea Horvát.
Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Matija Gubec iz Tavankuta sudionik je ovog projekta, a ovom se prigodom predstavio s bunjevačkim ručkom i suvenirima od slame. Predsjednik udruge Ladislav Suknović osvrnuo se na pitanje osnaživanja ženskog poduzetništva.
“Prikazujući sve aktivnosti, manifestacije i projekte koje mi imamo nadamo se da će donatori koji će danas ovdje doći prepoznati kvalitetu razvoja ruralnih sredina, ne samo kroz ove aktivnosti koje mi radimo nego kompletan život nas koji radimo u ruralnim sredinama. Imajući u vidu sve slabosti ruralnog života, mislim da će donatorima biti ukazano i pokazano da te slabosti možemo preokrenuti u naše benefite i u naše potencijale koje treba itekako iskoristiti. U ovom trenutku i na ovom nivou razvoja je možda teško očekivati da mi to sami učinimo, ali uz jednu potporu mislim da će biti jako dobra stvar i jako dobra snaga da nastavimo ovu našu priču. Ono što naglašavam svakog puta, to je svakako činjenica da su žene najkreativniji dio našeg društva, one su i pokretači i motivatori svih događanja, pogotovo u seoskim sredinama i to je svakako razlog više da se tim ženama da poticaj i da im se da mogućnost da razvijaju svoje ideje i potencijale. Dakle, može se uvelike pripomoći tim udruženjima kroz jedan marketinški dio, pogotovo kroz otkup njihovih suvenira, da bi se kasnije plasirali kao suveniri Vojvodine i suveniri koji bi bili zaštitni znak, jedan brend. Svi dužnosnici i donatori mogli bi ih iskoristiti kao svoje promotivne materijale, odnosno jedan poklon koji bi mogli darovati svojim poslovnim partnerima.”
Tavankućani planiraju razvoj dosadašnjih aktivnosti koje imaju, a to su aktivnosti na polju razvoja, osnaživanja seoskih žena kada su u pitanju umjetnost u tehnici slame i razvoj gastronomije, i ono što sad zapravo jest njihova pokretačka snaga, a to je razvoj seoskog turizma koji bilježi rast. Projekt Jaka žena – snažno selo će pridonijeti i drugim aktivnostima, jer u ovoj se udruzi nijedna manifestacija, niti jedan projekt ne može zamisliti bez slamarki i drugih žena članica.
Na kraju Suknović zaključuje:
„Sam početak razvoja turizma u Tavankutu je dočekan s nevjericom, ne toliko možda zbog neupućenosti našeg življa nego prosto nevjerica, jer Tavankut nema istaknute prirodne ljepote, poput sela u Podunavlju i na padinama Fruške gore. Ali on ima jedan domaćinski pristup i gostoprimljivost, koji se isto tako znaju cijeniti od turista i ono po čemu smo mi najpoznatiji su svakako autentični salaši u Tavankutu i okolici. U našu smo priču sada uključili već 16 dobavljača, poljoprivrednih proizvođača, stočara, vinogradara, koji nam plasiraju svoje proizvode. Želio bih napomenuti da su i pojedini objekti, tj. salaši, koji su bili gotovo pred samim propadanjem sada obnovljeni i stavljaju se u turističku ponudu. Siguran sam da već od proljeća krećemo s jednom ozbiljnom ponudom – autentičnim turističkim programom Tavankuta i okolice.“
Izvor: Hrvatska riječ (I. D.)
