Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, u povodu Dana državnosti 25. lipnja, donijela je odluku o dodjeli odlikovanja Republike Hrvatske Red hrvatskog pletera predsjedniku Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slavenu Bačiću te književniku i predsjedniku Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislavu Žigmanovu. Za ovo odlikovanje, koje se dodjeljuje „za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske te dobrobiti njezinih građana“, dvojicu prvaka hrvatske zajednice u Srbiji predložila je Hrvatska matica iseljenika, a uručeno im je u Zagrebu u ponedjeljak, 18. lipnja, na prijamu u Uredu predsjednice.
U obrazloženju prijedloga za dobivanje odlikovanja Reda hrvatskoga pletera dr. sc. Slavenu Bačiću od strane Hrvatske matice iseljenika stoji da je on to zaslužio zbog osobitog doprinosa „razvitku i ugledu Republike Hrvatske te dobrobiti njezinih građana djelujući poticajno kao predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Subotice. Istaknuo se osobito u području društvenih, obrazovnih i kulturnih djelatnosti hrvatske manjinske zajednice u Republici Srbiji. Kao istaknuti intelektualac, doktor pravnih znanosti te priznati kulturni djelatnik, dva je puta zaredom biran za predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća, najvišeg zastupničkog tijela Hrvata u Republici Srbiji utemeljenog prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., doprinijevši afirmaciji hrvatskog jezičnog i kulturnog identiteta te medijskih sloboda u javnom životu većinske društvene zajednice. Član je međuvladinoga Mješovitog odbora koji prati provedbu bilateralnog sporazuma o zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije, doprinijevši svojom čestitošću i pravnim savjetima kvaliteti suživota s višim demokratskim standardima za sve ljude koji žive na ovim našim prostorima. Znatno je doprinio u poticanju međudržavne kulturne i znanstvene suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije u više disciplina među kojima je i leksikografija. Najzaslužniji je za nakladnički projekt Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u izdanju Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, čiji je glavni urednik, povezavši stručnjake za hrvatsku tematiku iz brojnih grana ljudske djelatnosti iz više europskih zemalja. Autor je pedesetak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u uglednim časopisima iz pravne povijesti, povijesti bačkih Hrvata, Subotice i Vojvodine te manjinske problematike.“
U obrazloženju prijedloga za dobivanje odlikovanja Reda hrvatskog pletera Tomislavu Žigmanovu od strane Hrvatske matice iseljenika stoji da je on to zavrijedio zbog osobitog doprinosa razvitku i ugledu Republike Hrvatske te dobrobiti njezinih građana djelujući kao književnik, esejist i političar putem Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, čiji je aktualni predsjednik i zastupnik u parlamentu Republike Srbije. Dokazao se jasnim političkim i kulturnim aktivizmom s osmišljenim programom u suvremenim demokratskim procesima za sveopći boljitak hrvatske manjinske zajednice kao i društva u cjelini u Republici Srbiji. Djelujući na institucionalizaciji hrvatskih političkih, kulturnih, baštinskih i znanstvenih organizacija istaknuo se kao odličan organizator i pokretač većine temeljnih institucija hrvatskoga naroda u Vojvodini. Kao istaknuti intelektualac, te nagrađivani esejist, prvi je javno argumentirano propitivao status i položaj Hrvata u Republici Srbiji u čitanim sociološkim studijama, referirajući se na provođenje Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., doprinijevši nemjerljivo afirmaciji hrvatskog jezičnog i kulturnog identiteta u javnom i umjetničkom životu većinske društvene zajednice. Zaslužan je za raznovrsnu međudržavnu kulturnu i znanstvenu suradnju između Republike Hrvatske i Republike Srbije. Glavni je i odgovorni urednik Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata od 2009., kao i časopisa za književnost i umjetnost Nova riječ od 2013. Među zaslužnima je za nakladnički pothvat Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice i to kao njegov izvršni urednik. Najzaslužniji je za utemeljenje i djelovanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji slavi desetu obljetnicu uspješnog djelovanja. Inovativnim iskoracima ravnatelj Žigmanov Zavodu otvara prostor za kapitalne projekte poput digitalizacije hrvatske kulturne i knjižne baštine u Vojvodini, a kao nakladnik potpisuje čak 50 objavljenih iznimno vrijednih monografija, okupivši u svom nakladnom programu istaknute autore usredotočene na teme hrvatske provenijencije iz više disciplina od povijesti, etnologije, sociologije do raznih disciplina kroatologije. Autor je petnaest knjiga različita književnog žanra te pedesetak znanstvenih i stručnih članaka, uključujući više kroatoloških i socioloških studija, objavljenih u uglednim časopisima u nizu europskih zemalja. Radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, mađarski, rumunjski, bugarski i rusinski jezik.“