Devet studenata Filozofskog fakulteta iz Zagreba posjetilo je početkom travnja Srijem. Svrha njihovog posjeta bila je etnološko-terensko istraživanje običaja srijemskih Hrvata. Prva etnološka istraživanja studenata iz Zagreba u Vojvodini započela su 2011. godine u Bačkoj kada su teme bile običaji i kultura bunjevačkih Hrvata. Nakon dvije godine nastavljena su istraživanja šokačkih Hrvata, da bi sada prvi puta studenti zajedno sa svojom profesoricom Milanom Černelić posjetili Srijem. Posjet je organiziran u suradnji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Filozofskog fakulteta u Zagrebu i HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice.

Izravni kontakt s ljudima

Tijekom četiri dana njihovog boravka u Srijemu studenti su, osim Srijemske Mitrovice gdje su bili smješteni, posjetili Sot, Golubince, Petrovaradin, Slankamen i Hrtkovce. Upoznali su se s kazivačima iz Srijema koji su im govorili o starim zanatima, čuvarima Isusova groba, tradicionalnoj kuhinji srijemskih Hrvata, pokladnim običajima (maškarama), narodnoj nošnji, migraciji stanovništva, hodočašću u svetište Gospe Snježne i narodnoj glazbi.

Ideja za istraživanjima u Vojvodini potekla je od profesorice etnologije i kulturne antropologije iz Zagreba Milane Černelić: „U dogovoru sa ZKVH-om krenuli smo u istraživanje na ovim prostorima, s ciljem da se istraži kulturna baština svih Hrvata na prostoru Vojvodine. Srijem tek otkrivamo, i kad budemo sve sistematizirali i imali sve podatke, moći ćemo znati prave rezultate. Neki od običaja koje smo ovdje uočili i koji su samo za ovo područje karakteristični, iznimno su važni za opstanak i očuvanje kulturne baštine ovdašnjih Hrvata. Među njima možemo izdvojiti pokladne običaje, a i ishrana nam je bila posebice zanimljiva tema. Tu su i uskršnji običaji koji su veoma karakteristični, ali i o ostalim temama se mnogo toga saznalo.“

Ona ističe kako ovakvi posjeti imaju veliki značaj i za studente: „Iznimno je važno da studenti saznaju o kulturi Hrvata s ovih prostora, jer se o njima u Hrvatskoj ne zna previše. Upravo se najviše saznaje kroz ovakve vrste istraživanja, jer studijama se ne može sve obuhvatiti. Prilikom ovakvih posjeta studenti dobiju mnogo više informacija u izravnom kontaktu s ljudima i mislim da je to za sve njih bio poseban doživljaj.“

Centar okupljanja studenata iz Zagreba bila je Srijemska Mitrovica odakle su oni odlazili u ostala mjesta: „Istraživali su dosta tema baziranih na naše običaje, o kojima se nažalost manje zna. Kako ne bi bili zaboravljeni, ostat će na ovaj način zapisani, što je od iznimne važnosti za očuvanje naše kulturne baštine. To su uglavnom običaji koji su specifični samo za Srijem, kojih nema u Bačkoj. Suradnja sa svima njima je izvrsna. Studenti su bili voljni raditi, bilo je naporno, ali se njihov trud isplatio“, kaže profesor povijesti i etnologije iz Srijemske Mitrovice Dario Španović, i ističe kako je „za nas srijemske Hrvate ovakvo istraživanje posebice važno, s obzirom na to da su to prva istraživanja, kao i iz razloga što u Srijemu ima dosta povijesnog materijala koje bi trebalo obraditi. Ovdje nemamo dovoljno stručnih ljudi koji bi to uradili na mikro filmu i nadamo se njihovoj pomoći u tome.“

Ishrana, vino, nošnje, poklade...

Drugog dana boravka u Srijemu studentice Lucija Novosel, Kruna Jambriško i Klara Zečević- Bogojević posjetile su mjesto Sot. U razgovoru s baka Maricom Jašćur, njenim zetom Stevom, Ankom i Ivicom Koh, članovima obitelji Dovčak i Katicom Đerki, upoznale su se s običajima mještana ovoga sela: nošnjama, ishranom, glazbom i svetkovinom svetoga Vinka:

„Imala sam priliku razgovarati s baka Maricom koja ima 92 godine. Razgovarale smo o tradicijskoj ishrani i dosta toga sam saznala o tome. Hrana je dio naše svakodnevice i jako puno govori o našoj kulturi i identitetu. Ishrana je općenito bila slabo istraživana, ali se preko nje može zaista dosta saznati o kulturi jednog naroda. Prvi puta sam ovdje saznala da su mještani Sota nekada kuhali na zidanim pećima. To mi je bilo vrlo zanimljivo čuti, kao i o tome kako se nekada siromašno živjelo i puno radilo, ali se u svemu stizalo, a i u samoj pripremi hrane“, kaže Kruna.

Lucija iz Varaždina velika je ljubiteljica nošnje od malih nogu. Temu o istraživanju nošnji i odora koje su se nekada nosile u Srijemu sa zadovoljstvom je prihvatila. O nošnjama u Sotu dosta toga je saznala u razgovoru s bakom Katicom Đerki:

„Odmalena sam bila okružena nošnjama, tako da me one zaista zanimaju. Nakon studija bih se htjela nastaviti baviti time. Ova istraživanja u Srijemu nam puno znače. Prvenstveno što nam je to prilika da upoznamo kulturu naših ljudi koji žive u drugoj državi. Nemamo priliku često se susresti s Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. Zato to i studiram, da upoznam različite kulture i običaje“, kaže studentica Lucija.

Klara je istraživala glazbu. Između ostalih kazivača, imala je prigodu u Sotu se sresti s bakom Ankom Koh, koja je nekada pjevala u crkvenom zboru. U razgovoru s njom saznala je koje su se to pjesme najviše pjevale u selu i u crkvi, a baka Anka joj je i otpjevala strofu jedne pjesme. Običaji vezani za svetkovinu svetog Vinka uglavnom se slično obilježavaju u svakom mjestu. No, kako navodi studentica Maja Flajsig, postoje i neke različitosti:

„Prilikom istraživanja bavila sam se vinskim dijelom Srijema. Bilo mi je drago čuti da se ovdje uzgajaju i starije sorte, posebno slankamenka, koju sam imala prilike i probati. Najveće razlike su u ritualima posvećivanja vinograda, a zanimljivo je i da se ovdje vinogradi sade uglavnom plantažno.“

Student sociologije, etnologije i kulturne antropologije Robert Kapeš istraživao je pokladne običaje u Srijemu:

„Posjetio sam Golubince, Petrovaradin i Srijemsku Mitrovicu i iznenadilo me je koliko je organiziranost u Golubincima na velikoj razini u vrijeme Maškara. U ostalim mjestima organizacija je nešto slabija, ali ipak postoji i održava se. Meni je ovo veliko iskustvo i značajno mi je, s obzirom na to da mi je ovo prvo terensko istraživanje u tri godine studija.“

U rujnu će studenti iz Zagreba ponovno doći u Srijem kako bi obavili kontrolna i dopunska istraživanja i zaokružili svoj istraživački rad o Srijemcima.

Izvor: Hrvatska riječ (S. Darabašić)