Naših prvih deset godina! Još uvijek nismo postali punoljetni – iza nas su jaslice, vrtići, prva četiri razreda. Pred nama su gradiva iz viših razreda osnovne škole, ali je sada prilika da kažemo što smo do sada svladali!
Utemeljeni smo Odlukom Skupštine AP Vojvodine od 10. ožujka 2008. godine i Odlukom Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine od 29. ožujka, a počeli smo s radom 1. siječnja 2009. Svoje smo povjerenje, dobiveno od osnivača, u radu na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata nastojali u proteklih deset godina svjedočiti na najbolji način…
Vjerujemo da su posljedice naših napora na tome planu – riječ je o samo tri profesionalno uposlene osobe, ali i stotinjak vanjskih suradnika – postale vidljivije ne samo u mnogim područjima kulture Hrvata u Vojvodini, nego i na mapi multikulturne Vojvodine te Republike Hrvatske.
Sažeto u ovome svečanom trenutku držim kako o rezultatima prvih deset godina rada Zavoda treba reći ovo:
– objavili smo, što u vlastitoj što u sunakladi, 52 publikacije na više od 20.000 stranica;
– redovito izdajemo dva časopisa – Godišnjak za znanstvena istraživanja i Novu riječ za književnost i umjetnost (najnoviji broj 10 na 624 stranice);
– priredili smo nekoliko antologija – od suvremenog hrvatskog pjesništva do djela najznačajnijih hrvatskih književnika iz Vojvodine;
– realizirali smo s našim vanjskim suradnicima dvadesetak znanstvenih istraživanja u području lingvistike, etnologije, povijesti umjetnosti, politologije, sociologije i kulturologije, čiji su rezultati prezentirani kroz više od stotinu izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima te objavljivani u brojnim publikacijama;
– sljedećeg tjedna priređujemo 64. znanstveni kolokvij i to u Somboru;
– potpisali smo 8 sporazuma o međunarodnoj suradnji sa znanstvenim i visokoškolskim institucijama iz Republike Hrvatske i Mađarske;
– ustrojili smo bibliografsko praćenje aktualne knjiške i časopisne produkcije na hrvatskom jeziku u Vojvodini;
– pristupili smo izradi kritičke i cjelovite bibliografije vojvođanskih Hrvata, a redovito objavljujemo predmetne bibliografije;
– formirana je zavičajna knjižnica Biblioteca Croatica s više od tisuću knjiga i više od dvije tisuće primjeraka periodičnih publikacija;
– usustavljen je rad na arhiviranju javno objelodanjenih tiskovina i elektroničkih informativnih sadržaja na hrvatskom jeziku;
– pokrenuli smo projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini i izgradnje digitalne zbirke, koja je najbogatija među Hrvatima izvan Hrvatske;
– upriličili smo tematskih 20-ak likovnih postava i izložaba, koje su imale više od 40 uprizorenja;
– organizirali smo 30-ak koncerata orguljske kao i glazbe hrvatskih skladatelja iz Vojvodine;
– objavili smo tri nosača zvuka;
– u tijeku je izrada Registra nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Vojvodini;
– inicirali smo projekt Godina hrvatskih velikana u Vojvodini i s brojnim partnerima, napose s područjem obrazovanja i medijima na hrvatskome, priredili 200-tinjak različitih programa;
– zahvaljujući naporima Zavoda, predsjednici Republike Hrvatske dodijelili su prvi puta u povijesti nagrade hrvatskim kulturnim stvaraocima i hrvatskim udrugama kulture;
– ustanovili smo nagradu za najbolju knjigu godine, koja nosi ime Emerik Pavić, i trijenalne nagrade: za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike Tomo Vereš, zatim za najbolju knjigu pjesama Antun Gustav Matoš te za najbolju knjigu proze Iso Velikanović;
– održavamo, skupa s HNV-om, redovite polugodišnje susrete s hrvatskim udrugama kulture;
– pružili smo podršku udrugama kulture, i stručnu i financijsku, u realizaciji većine kapitalnih projekata i najvažnijih manifestacija – Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema, zatim Smotra recitatora na hrvatskome, Dani Balinta Vujkova, Dani Antuna Gustava Matoša i Josipa Andrića, regionalne smotre stvaralaštva, kao što su manifestacije Srijemci Srijemu i Šokci i baština;
– ustrojili smo prostor javnosti hrvatske kulture u Vojvodini putem internetskih stranica Zavoda, na kojima se mogu naći najvažnije informacije o kulturi, koje su za kratko vrijeme postale najposjećenije stranice na hrvatskome u Vojvodini, a do danas bilježimo više od 1.650.000 posjeta;
Sve navedeno nastojali smo činiti pridržavajući se profesionalnih uzusa i standarda u radu, angažirajući stručnjake i znalce u pojedinim područjima, pokušavajući tako afirmirati i izvrsnost među nama! To, međutim, ne znači da propusta i pogrešaka u našem radu nije bilo – naprotiv! Njih smo svjesni i nastojat ćemo ih i nadalje svoditi na najmanju moguću mjeru… Dragi prijatelji, neka je o učinjenome ovoga puta dosta rečeno!
Na koncu, još o jednom sam htio u ovome svečanome trenutku. Cijenjeni predstavnici osnivača, uvaženi izaslanici Republike Hrvatske, predstavnici državnih tijela Republike Srbije, poštovani članovi Upravnog i Nadzornog odbora, vrli suradnici Zavoda, drage kolege iz hrvatskih udruga kulture, cijenjeni predstavnici medija, osjećam potrebu svima vama najiskrenije zahvaliti na očitovanoj spremnosti za suradnju u prvih deset godina rada! Hvala vam za djelatnu podršku u našim nastojanjima! Hvala za strpljivost i razumijevanje glede poduzimanih aktivnosti! Hvala i za oproštenje glede naših gdjekojih pogrešaka. Hvala svima na svemu ne samo u moje ime nego i u ime djelatnika Zavoda – Katarine Čeliković i Josipa Bakoa! Svo troje smo i više nego svjesni da bismo bez vas bili ne samo siromašniji u učincima i proizvodima Zavoda, nego bi i kao osobe bili zakinutiji!
Dopustite i riječ zahvale onima koji sada nisu s nama, a koji su izgarali za promociju hrvatske kulture kroz Zavod – to su prvi i drugi predsjednik Upravnog odbora Zavoda Dujo Runje i Zvonimir Pelajić, ali i naša vrla kolegica Ljiljana Dulić. Vjerujemo da su tragovi njihova rada i sada među nama.
Na temelju svega, iskazujem nadu u još bolju suradnju, u nastavak stvaranja jednog pozitivnog, suradničkog i konstruktivnog ozračja u kulturi vojvođanskih Hrvata. Trebamo i ovom prigodom osvijestiti da, kada je rad u kulturi u pitanju, nema suvišnih – ima samo onih koji prihvaćaju, na temelju dakako vlastitih kompetencija i ovlasti, pravila zajedničkog, planskog i organiziranog djelovanja!
Jer, vrijeme je za Novi preporod Hrvata u Vojvodini, to jest u Republici Srbiji, radi našega narodnosnog boljitka i prosperiteta! To je naš veliki izazov za budućnost! Stoga vas sve pozivam na zajedničko djelovanje, na bolju suradnju svih čimbenika naše zajednice, na čelu s krovnom ustanovom – Hrvatskim nacionalnim vijećem. U to ime i u takvoj nadi, još jednom velika hvala svima na svemu.
(Govor je pročitan krajem prošle godine na svečanosti povodom praznika hrvatske zajednice u Srbiji – Dana osnutka prvog saziva HNV-a)
Izvor: Hrvatska riječ
