Lipanj 2022. (kalendar hrvatskih institucija u Srbiji)
Hrvati su činili, a i danas čine značajan čimbenik u cjelokupnom društvenom razvoju istočnog Srijema. Njihov značaj je bio i ostao višestruk. Njihova je uloga naročito bila zapažena u 19. stoljeću. Pokretali su i realizirali brojne inicijative, koje su izmijenile sliku Srijema u pozitivnom smislu. Jedan od plodova neumornog nastojanja oko hvatanja koraka s civilizacijskim napretkom jest i pokretanje lista Hrvatski branik 1893. godine, koji je u bibliografskim analima ostao zabilježen kao najdugovječniji list Mitrovice i istočnog Srijema uopće.
Prvi je urednik Branika bio Ivo Svirčević, kapelan iz Mitrovice . Nakon njega dolazi Đuro Mihelčić, pa Artur Jean i Franjo Komesarović. Godine 1895. list preuzima Nikola Dogan, a 1911. dr. Marijan Horvat, koji je bio i posljednji urednik budući da je izlazio do 1913. Hrvatski branik je bio više od lista informativnog karaktera. On je bio platforma pokreta nesebičnih intelektualaca srijemskih Hrvata, koji su zagovarali i provodili u djelo brojne humanitarne akcije. Jedna od takvih akcija je projekt Hrvatske školske matice kao protuteže mreži njemačkih i mađarskih škola u istočnom Srijemu. Suradnici lista su bili idealisti, ali su bili svjesni ograničenja i izazova hrvatskog pučanstva u provinciji.
Pravilno su uočili suštinu neprijateljske propagande i upozoravali čitateljstvo na njenu štetnost: „Mi smo Hrvati rascjepkani politički. Prave se svakojake umjetne zapreke našem sjedinjenju. Davaju nam razna imena. Hoće da nam dokažu, kako mi nismo jedno, jedna krv, jedno srce.“ (42/1901)
