Zavod je predstavila menadžerica kulturnih aktivnosti Katarina Čeliković, rekavši kako je Zavod nastojao popuniti prostor kulture u kojem su donedavno Hrvati bili vidljivi isključivo na području tradicijske kulture, a sada se radi na znanstvenim istraživanjima, tiskanju publikacija o Hrvatima, širi se prostor suradnje. Hrvatska zajednica i dalje nema dovoljno kadrova na hrvatskom jeziku, nema svoj prostor u kojem bi se smjestila knjižnica, arhiv ili galerijski prostor. Ipak, organiziraju se seminari i susreti s udrugama kulture, radi se na objedinjavaju kulturnog prostora i na afirmaciji mladih ljudi. Također je rekla kako Zavod uspostavlja suradnju i s institucijama Srba u Hrvatskoj, poput Srpskog kulturnog centra u Vukovaru s kojim planira raditi na popisu kulturne baštine s obje strane državne granice. Tome u prilog svjedoči i zajedničko apliciranje na IPA natječaj. Suradnju bi, po njezinim riječima, trebali razvijati s mladim ljudima u više programa jer kultura u širem smislu može najbolje spojiti mlade ljude, što je i u Europi prepoznato kao dobar projekt.
Predsjednik Upravnog odbora Zavoda Dujo Runje istaknuo je da su prve poteškoće u financiranju rada Zavoda napokon nadvladane i da se može reći da je hrvatska zajednica bila u potpuno neravnopravnom položaju u odnosu na slične manjine. Zavod je, po njegovim riječima, više nego opravdao svoje postojanje i pokazao koliko je bio potreban a o čemu svjedoče rezultati rada, od objavljivanja knjiga do ažurne web stranice koja objedinjuje hrvatsku kulturnu scenu, do rada s udrugama diljem Vojvodine. Zavod pomaže u osmišljavanju programa, jezičnom i vizualnom uobličavanju svih dokumenata udruga, ali izgrađuje i široku mrežu vanjskih suradnika u brojnim istraživanjima. On je napomenuo kako treba unaprijediti regionalnu suradnju jer su nam Osijek i Vukovar bliski gradovi u kojima nailazimo na dobar prijem.
Gosti su zahvalili na toplom gostoprimstvu i ustvrdili kako su oni malo dalje otišli u Hrvatskoj, ali se i oni suočavaju s poteškoćama. Dožupan Vukovarsko srijemske županije Đorđe Ćurčić rekao je kako oni vide da se problemi mogu rješavati uz veći politički utjecaj te da u tome veliku ulogu imaju i kulturne institucije koje će se međusobno povezivati. Oni upravo stoga podržavaju prekograničnu suradnju i vjeruje da će se to uskoro konkretizirati, napose kada su mladi u pitanju.
Miodrag Nedeljković je u susretu vidio mogućnost upoznavanja i suradnje, međusobne potpore jer nigdje nije lako biti u manjini, a to nije nikakav nedostatak već prednost kojom se međusobno obogaćujemo.
Potpredsjednik SDSS-a Mile Horvat i saborski zastupnik izrazio je radost zbog susreta koji otvara mogućnost da se češće susrećemo, a napose je potrebno da kada neka delegacija dolazi u posjet, primjerice Osijeku, dođe u posjet srpskoj zajednici. On je također pozvao predstavnike hrvatske zajednice da posjete i saborski odbor u Zagrebu kako bi se uspostavila trajna komunikacija.
Predsjednik Srpske demokratske samostalne stranke, dr. Vojislav Stanimirović podržao je ovaj oblik susretanja i rekao kako srpska zajednica ima formirane institucije, vrlo dugu tradiciju u izdavaštvu, ima i prostor za institucije, ali je financiranje uvijek teže u prostoru kulture. Stoga će srpska zajednica raditi na što boljem povezivanju na zajedničkim projektima, napose kada su u pitanju natječaji europskih fondova. Također je važno da političari s jedne i druge strane podrže svoje manjine jer će funkcioniranjem institucija brže nestajati napetosti i nezadovoljstvo. Važno je u javnosti pokazati kako se predstavnici manjina sastaju, rade na zajedničkim projektima te će tako u javnost biti odaslana pozitivna medijska poruka.
Predjednik DSHV-a i narodni zastupnik Petar Kuntić na kraju je zahvalio srpskom izaslanstvu što je posjetio i Zavod kao jedinu profesionalnu instituciju Hrvata u Vojvodini, rekavši kako je sada vrijeme za međusobno osnaživanje, a ne pričanje što koja manjina ima a druga nema, kako je to bila praksa na početku rada Mješovitog državnog povjerenstva. Svaka se manjina u okviru države u kojoj živi mora izboriti za prava na očuvanje svojega nacionalnog identiteta, a u tome treba puno više sluha od strane države, i jedne i druge.
Dobri odnosi između manjinskih zajednica, koji se ogledaju i u ovakvim susretima, a kojih treba biti što više, gradit će i dobre odnose na razini država, mogla bi glasiti ocjena ovog susreta sa željom da se što prije konkretiziraju neki oblici suradnje.