Malo je poznato da je poznati hrvatski kipar Robert Frangeš-Mihanović (1872. – 1940.) podrijetlom iz Srijemske Mitrovice, gdje je rođen 2. listopada 1872., odnosno prije 150 godina. Povodom ove obljetnice Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata prisjetio se ovog velikana, priredivši izložbu u njegovu čast, i to u njegovom rodnom gradu, u mitrovačkom Muzeju Srema.
Virtuoz u bronci
Izložbu čine fotografije tridesetak Frangešovih djela koja se čuvaju u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (NMMU) u Zagrebu. Fotografije je snimio Goran Vranić, a autorica koncepcije postava je Tatijana Gareljić, voditeljica zbirke skulptura NMMU-a, koja je i otvorila izložbu.
„Muzej skrbi o više od 80 djela Frangeša Mihanovića nastalih u razdoblju od kraja 19. stoljeća, dakle od studentskih ostvarenja do vrijednih djela hrvatske moderne, zaključno s djelima koja su nastala pred sam kraj umjetnikova života. Od toga je tridesetak skulptura salonskog formata, od Svetog Dominika rađenog u kararskom mramoru do remek djela, glave Filozofa. Tu je i poprsje njegove majke. Frangeš-Mihanović ponajprije je prepoznat kao virtuoz u bronci. Poznat je i po medaljama i plaketama, važan je njegov prinos razvoju medaljarstva ne samo u hrvatskom nego i u europskom prostoru. Naročito je radio tada popularne motive seljaka, minuciouzno u maloj plastici. U svojem umjetničkom razvoju prešao je faze od akademizma, simbolizma do modernizma, odnosno najranijih ostvarenja impresionizma u hrvatskom kiparstvu. Kasnije je ostvario vlastiti izraz u slobodnoj realističkoj modelaciji likova“, rekla je Gareljić.
Najmonumentalnije i vjerojatno najpoznatije Frangešovo djelo jest konjanička skulptura kralja Tomislava u Zagrebu. Radio ju je dugo, od 1928. do 1935., a postavljena je tek 1947. godine.
Rad na akademiji
Osim što je bio utemeljitelj modernoga hrvatskoga kiparstva, Frangeš je ujedno bio jedan od utemeljitelja umjetničke akademije u Zagrebu 1907. (danas Akademija likovnih umjetnosti) te ujedno i njezin prvi upravitelj. O značaju njegova rada na akademiji govorila je Ariana Novina, voditeljica Arhiva ALU-a. Kako je istaknula, Frangeš je bio i jedan od prvih profesora na akademiji, predavao je više predmeta: modeliranje, anatomiju... Prepoznao je važnost osnutka ljevaonice umjetnina pri Akademiji (1908.), te tako počinje odljev brončane skulpture na tim prostorima. Zaslužan je i što je ukazao na važnost male plastike i medaljarstva na akademiji. Na akademiji je predavao duže od trideset godina, odgojivši, kako je Novina ukazala, generacije uspješnih umjetnika.
Kada je u pitanje školovanje, Frangeš-Mihanović završio je Obrtnu školu u Zagrebu 1889., školovanje je nastavio u Beču na Umjetničko-obrtnoj školi 1889. – 1894., a potom na Umjetničkoj akademiji 1894./95. Usavršavao se u Parizu 1900./01. a zanimljivo je da se tamo družio s Rodinom i Rossom. Jedan je od osnivača Društva hrvatskih umjetnika (1897.) i njegov tajnik. Također, bio je član JAZU (danas HAZU), Srpske kraljevske akademije (danas SANU) i Akademije znanosti i umjetnosti u Pragu.
Osoba koja povezuje
U ime Muzeja Srema prigodom otvorenja obratio se ravnatelj Andrija Popović, a u ime ZKVH-a ravnatelj Tomislav Žigmanov. Kako su ocijenili, Frangeš je primjer osobe koja povezuje hrvatski i srpski kulturni prostor, a priređivanje ove izložbe pokazatelj je multikulturalnih politika u Vojvodini.
„Mislimo da lokalnoj zajednici može biti na ponos to što je ovdje rođena jedna takva osoba kao što je Frangeš Mihanović. Treba napomenuti da je on od 1929. bio dopisni član Srpske kraljevske akademije, kasnijeg SANU-a, da je imao pozitivno priznanje jedne od najmeritornijih institucija u Srbiji. Unatoč brojnim izazovima u aktualnim hrvatsko-srpskim odnosima, želimo istaknuti činjenicu da je daleko veći broj Hrvata bio u funkciji spajanja i međusobnog obogaćivanja negoli činjenja razdora“, kazao je Žigmanov.
Otvorenju su, među ostalim, nazočili i predstavnici lokalne samouprave, HNV-a, NIU Hrvatska riječ i Katoličke crkve. Izložba u Srijemskoj Mitrovici, koja se može pogledati do 17. listopada, realizirana je u okviru projekta Godine novog preporoda kojim se ukazuje na značajne osobe i događaje vezane uz Hrvate u Vojvodini.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P)
