Književniku Nevenu Ušumoviću, koji danas živi na relaciji Kopar-Umag, priređena je književna večer u petak, 26. studenoga, u čitaonici subotičke Gradske knjižnice. Ovo uspjelo predstavljanje mladog hrvatskog književnika skupa su organizirali Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Fondacija „Fokus" i Gradska knjižnica.
Govoreći o biografiji i dosadašnjem književnom opusu Nevena Ušumovića, ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov je ocijenio kako je riječ o vjerojatno „najsubotičkijem suvremenom piscu". Ukazavši na stanoviti paradoks - da Suboticu, naime, najbolje oslikava i književno tematizira osoba koja, premda iz Subotice, ne živi u njoj - Žigmanov se upitao je li razlog tomu spremnost na kompromis i određeni konformitet u ovdašnjih pisaca, te veći interes za sve drugo, ali i nepoznavanje onoga što se događa u našem vlastitom dvorištu..., ne davši, pri tomu, eksplicitan odgovor.
Književni kritičar Vladimir Arsenić iz Zrenjanina, govoreći o pripovijetkama iz zbirke „Makovo zrno", naglasio je kako je Subotica za Ušumović odličan okvir za prozne slike.
„Nepregledna ravnica, kompozicije vozova sa stokom na ulazu u klaonicu, zamrznuto Palićko jezero, salaši koji dominiraju i fizičkim i duhovnim pejzažom, gdje se ove krhotine stvarnosti ne pojavljuju kao uporišne tačke nego kao lelujavi obilježavači sumagličastog (post)apokaliptičnog svijeta. Pored toga, junaci pripovijesti iz 'Makovog zrna' postavljeni su u granične, rubne situacije, odnosno oni su marginalci, oni su voljno ili nevoljno obilježeni građani društva, grada i države u kojoj žive", istaknuo je Arsenić.
Autor knjige Neven Ušumović rekao je kako je pišući „Makovo zrno" nastojao u dodir dovesti različite kulture koje su se javljale u povijesti Subotice.
„Završavajući studij u Zagrebu, shvatio sam kako tijekom školovanja u Subotici nikada nisam ništa učio o samoj Subotici. Shvatio sam da mi ti orijentiri nedostaju. I onda sam potpuno politički nekorektno ušao u projekt pisanja 'Makovog zrna': spojio sam autobiografski element - vlastite frustracije iz tinejdžerskog razdoblja i varirao motive Géze Csátha, mijenjajući im značenja, i pokušao ih dovesti do onoga što je meni najbitnije u svom mojem djelovanju - dovesti u dodir te različite, ne samo aktualne nacionalne zajednice u Subotici, nego dodirnuti te povijesne slojeve koji se talože i zaboravljaju, i na taj način uzmutiti palićku vodu, koja je i ovako prljava", zaključio je Ušumović.
O autoru
Neven Ušumović je rođen 1972. godine u Zagrebu, a odrastao u Subotici, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je filozofiju, komparativnu književnost i hungarologiju. Objavio je zbirku priča 7 mladih (Naklada MD, Zagreb, 1997), „roman kratkog daha" Ekskurzija (Naklada MD, Zagreb, 2001), zbirku priča Makovo zrno (Profil International, Zagreb, 2009). S mađarskog je prevodio Bélu Hamvasa, Ferenca Molnára, Pétera Eszterházyja i Ádáma Bodora. Uvršten je u američku antologiju Best European Fiction (Dalkey Archive Press, Champaign, Illinois, 2010), koju je uredio Aleksandar Hemon. Ravnatelj je Gradske knjižnice u Umagu.
