Pjesništvo dvadeset pjesnika, Hrvata iz Vojvodine, koji su od 1990. godine tiskali bar jednu knjigu poezije, objavljeno je u dvobroju 5-6 za 2010. godinu časopisa središnjice Matice hrvatske za književnost umjetnost i kulturu „Kolo“. Tema ovoga broja posvećena je suvremenom pjesništvu vojvođanskih Hrvata, a izbor pjesničkih ostvarenja je 30. studenoga 2012. godine na književnoj večeri u Gradskoj knjižnici predstavio suurednik „Kola“, profesor južnoslavenskih jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu prof. dr. Zvonko Kovač.
„Književnost vojvođanskih Hrvata nalazi se u međupolju jedinstvenoga jezika koji se različito standardizira i održavanje identiteta Hrvata nigdje nije lako. To što su Hrvati ovdje izgubili status konstitutivnog naroda, u kulturnom smislu ne mora nužno značiti gubitak“, rekao je profesor Zvonko Kovač i dodao: „kako to već može značiti jedan poticaj jer se prema manjini uvijek moramo odnositi s većom odgovornošću odnosno s većim uvažavanjem njezinih vjerskih, kulturnih, jezičnih specifičnosti nego onda kada se ima osjećaj da se narod sam o sebi brine kao konstitutivni narod“.
U izboru je zastupljeno 20 hrvatskih pjesnika iz Vojvodine sa 73 pjesme, a pjesnici su poredani kronologijskim redoslijedom, od najstarijega do najmlađeg. Autor izbora ove antologije, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, rekao je da su na ovaj način Hrvati u Vojvodini nakon 1990. godine po prvi puta, kao reprezentacija književne scene, otišli u kulturni prostor matičnoga naroda i predstavili se u jednom od najrespektabilnijih časopisa.
„Dva temeljna izazova pred kojima stoji hrvatska književnost, a časopis je na te izazove pokušao odgovoriti, jesu valorizacija onoga što se na sceni događa. To znači procjena, stavljanje u kontekst nekih trendova, tumačenje koje ide uz prikazivanje određenih dugotrajnih procesa, i s druge strane, integracija u šire kulturne i nacionalne prostore kao što je u ovom slučaju hrvatska književnost kao takva“.
Glavni urednik časopisa Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu „Kolo“ Ernest Fišer, objasnio je da je suradnja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i časopisa „Kolo“ započela u proljeće 2010. kada je u Varaždinu priređena književna večer na kojoj je predstavljeno književno stvaralaštvo i nakladništvo Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Kako je rekao, autori poput Jasne Melvinger, Petka Vojnić Purčara, Tomislava Ketiga, te nekoliko mlađih autora, sasvim sigurno, po književno-umjetničkim vrijednostima tekstova, zaslužuju antologijski ili reprezentativni uzorak matičnog hrvatskog pjesništva u Hrvatskoj.
„Po mom mišljenju, pjesništvo najboljih predstavnika među ovih 20 autora, njih 5-6, a možda i više, po svojim književno umjetničkim vrijednostima, apsolutno može ući u bilo koju antologiju suvremenog hrvatskog pjesništva. Matična književnost je oštećena zbog toga što ovo književno stvaralaštvo, pjesničko navlastito, nije jače integrirano u središnje matično pjesništvo u Hrvatskoj. To je više šteta za matično pjesništvo nego za pjesništvo koje nastaje u Vojvodini“, rekao je Fišer.
Autori koji su odabrani za ovu antologiju suvremenog pjesništva Hrvata u Vojvodini su Fides Vidaković, Lazar Merković, Tomislav Ketig, Matija Molzer, Josip Temunović, Marko Vukov, Petko Vojnić Purčar, Jasna Melvinger, Branko Jegić, Vojislav Sekelj, Milovan Miković, Ilija Žarković, Lazar Francišković, Marko Kljajić, Josip Dumendžić, Mirko Kopunović, Ante Vukov, Zvonko Sarić, Blaženka Rudić i Tomislav Žigmanov.
Tekst: Nela Skenderović
