Kulturna scena u 2010. godini: Kontinuitet programa, uz elemente profiliranja

Objavljeno: 17.01.2011. Pregleda: 54

festival ljutovo somborciKada je riječ o kulturnoj produkciji vojvođanskih Hrvata u godini iza nas, prvi je dojam kako je na tom području, usprkos ekonomskoj ali i drugim oblicima recesije, ostvaren kontinuitet u održavanju manifestacija kako onih lokalne, tako i pokrajinske razine (Dani Balinta Vujkova, Festival amaterskog teatra u Ljutovu, susret pučkih pjesnika „Lira naiva"...). Neke od četrdesetak hrvatskih udruga kultura bile su aktivnije i kreativnije u osmišljavanju i realizaciji vlastitih programa, druge manje. Hrvati u Vojvodini u protekloj su godini dobili i nove udruge - HKUD „Sveta Barbara" u Vrdniku (u procesu registracije), HKD „Šid" u Šidu, HGU „Festival bunjevački pisama" u Subotici, Hrvatsko kulturno-pjevačku udrugu „Zora" u Vajskoj, Društvo za očuvanje tradicije šokačkih Hrvata u Gibarcu.

Član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnog vijeća zadužen za kulturu Andrej Španović godinu koja je za nama ocjenjuje djelomice uspješnom.

susret s udrugama 27112010-3„Uzevši u obzir kako je HNV počeo s radom tek u rujnu i da nije imao usvojen proračun, urađeno je dosta toga. Kako je novim zakonom predviđeno da se sve udruge moraju preregistrirati, odmah smo pristupili rješavanju tog najvažnijeg problema, jer je samo mali broj udruga do tada obavio preregistraciju. Iz tog smo razloga u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata organizirali radni susret na kojem je jedna od tema bila i preregistracija. Organiziranje ovog susreta, na koji se odazvao veliki broj udruga, pokazalo se veoma korisnim jer su se udruge, osim što su upućene u postupak preregistracije, imale priliku bolje povezati. Premda proračun još nije bio usvojen, uspjeli smo i djelomice financijski pomoći udruge", kaže Andrej Španović.

koncert djakovo - sasha2Profiliranija scena

Značajnu ulogu u kulturi ovdašnjih Hrvata odigrao je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, prva i zasad jedina profesionalna kulturna ustanova zajednice. Njihov najznačajniji projekt - realiziran na planu autoprezentacije hrvatske kulture - bio je svakako serijal koncerata „Glasovi orgulja u ravnici", u čijem su se programu našla djela hrvatskih skladatelja iz Vojvodine (Albe Vidaković, Stanislav Preprek i Josip Andrić), a izvođač je mladi orguljaš Saša Grunčić. Sličan projekt je i onaj posvećen predstavljanju dijela glazbene ostavštine već spomenutoga skladatelja Josipa Andrića - „lmpresije iz zavičaja", koji će nakon nedavne premijere u Subotici, u 201l. godini biti predstavljen publici i u drugim vojvođanskim mjestima (Sombor, Bač, Srijemska Mitrovica...).

Uz organiziranje niza znanstvenih kolokvija na kojima su otvorena i pitanja od značaja za kulturu vojvođanskih Hrvata, u sferi likovne, odnosno vizualne kulture Zavod je, uz izložbu hrvatskih umjetnika iz Vojvodine „Paralelni procesi" u Osijeku, organizirao izložbe grafičkog dizajnera Darka Vukovića, naivne slikarice Cilike Dulić Kasibe i fotografa Augustina Jurige.

lijepom nasom u su-momacko koloRavnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov smatra kako je cjelokupna kulturna scena hrvatske zajednice tijekom 2010. godine izgradila jednu profiliranu strukturu i zadobila čvršću organiziranost. „Imamo na djelu, dakle, jednu novu kvalitetu. To je posljedica svjesnog nastojanja nekoliko godina unatrag ključnih aktera u hrvatskoj zajednici. Na temelju toga, broj, vrsta i kvaliteta kulturnih proizvoda se ustaljuju, te imaju veći broj posljedica unutar i izvan hrvatske zajednice: od afirmiranja stvaralaštva mladih (npr. unutar Dana Balinta Vujkova i programa Hrvatske čitaonice), preko okupljanja oko programa koji nisu vezani samo uz dijelove tradicijske kulture ('Šokci i baština', Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema), do veće vidljivosti unutar lokalnih zajednica (snimanje emisije 'Lijepom našom' u Subotici, 'Dani Ilije Žarkovića' u Golubincima). Naravno, to ne znači da nema prostora za pomake i daljnji rast u kvaliteti, napose u dijelu komunikacije s javnošću, uporabe hrvatskog jezika, aktivnosti u memoriranju vlastita trajanja te planiranja zajedničkih programa", kaže Žigmanov.

On ističe i kako je registrirana veća vidljivost hrvatske kulture u Vojvodini u, inače hrvatskim sadržajima nesklonim, medijima u Srbiji, ali i Hrvatskoj. „S jedne strane, činjeni su određeni napori da bi se to postiglo, prije svega mislim na internetski portal hrvatske kulture u Vojvodini - www.zkvh.org.rs, a s druge strane postojali su i programi koji se nisu mogli medijski ne registrirati."

sokacko vece 2010-1Nove udruge

Predsjednik HKUPD-a „Matoš" iz Plavne i jedan od aktivnijih sudionika na kulturnoj sceni vojvođanskih Hrvata Zvonimir Pelajić ističe kako je za pohvalu to što su udruge u sveopćoj krizi opstale i pronašle svoj „modus vivendi", te što je u međuvremenu konstituiran novi saziv HNV-a, čiji sastav, po njegovim riječima, mnogo obećava.

„Čini se kako je u protekloj godini došlo do osnaživanja povjerenja u institucije, djelovanje udruga je postalo racionalnije, a njihova međusobna suradnja je uznapredovala. Zahvaljujući poticajnom radu hrvatskih institucija, ove su godine osnovane i nove kulturne udruge. I obitelj podunavskih udruga uvećana. Tako u općini Bač sada djeluje već pet udruga, koje su potpisale Povelju o trajnoj suradnji".

S druge strane, Pelajić tvrdi kako je u mnogim udrugama, pogotovo seoskim, sve vidljiviji problem deficita stručnih kadrova. „Iako je naša kultura uglavnom u sferi amaterizma, i takvu kulturu trebaju voditi stručne i osposobljene osobe kakvih ima mnogo više u nekim drugim manjinskim zajednicama. Ako bi se u praksi provodio još i kontinuirani rad sukladan planovima i jasnim ciljevima udruga, hrvatska kultura u Vojvodini mogla bi se znatno brže razvijati i unapređivati."

Natječaji HNV-a u 2011.
U 2011. Hrvatsko nacionalno vijeće na području kulture planira raspisivanje dva natječaja za financijsku pomoć udrugama, kaže član Izvršnog odbora Andrej Španović. „Trudit ću se da iduće godine obiđem sve udruge kako bi se bliže upoznao s radom svake udruge koja radi na očuvanju našeg kulturnog identiteta. Jedan od prioriteta biti će i posjet Ministarstvu za kulturu Republike Hrvatske, gdje bih izložio plan rada hrvatskih kulturnih udruga. Svakako ću tom prilikom od predstavnika naše matične države tražiti financijsku pomoć udrugama, jer, i pokraj želje, HNV nije u mogućnosti osigurati financiranje svih projekata", kaže Španović.

marija seremesic-mFinancijske poteškoće

Udruga građana „Urbani Šokci" iz Sombora u ovoj je godini realizirala veliki broj programa usprkos nedostatku financija, kaže predsjednica udruge Marija Šeremešić.

„Kažu nam kako imamo izuzetno dobre projekte, a to dokazuje i broj posjetitelja. Naš će program u iduće dvije godine biti obogaćen novim sadržajima, ali ćemo se tradicionalno držati i onoga što smo do sada radili. Pratili su nas i problemi, najčešće financijske prirode.

Primjerice, međunarodni okrugli stol kojeg organiziramo s udrugom 'Šokačka grana' iz Osijeka imao je 'rastegljivu' temu 'Geografija pamćenja Šokaca i Bunjevaca'. Imali smo stručnjake koji su pisali radove na ovu temu, ali za organiziranje ovog projekta nismo dobili niti jednog dinara od naših institucija, sredstva nam je dao Grad Sombor i zadovoljna sam suradnjom s institucijama Grada Sombora koje nam pružaju veću potporu nego hrvatska zajednica. Oni imaju više razumijevanja za projekte koje radimo. Realno, trudit ćemo se ovaj okrugli stol održavati i dalje, ukoliko budemo mogli zbog financija. Puno smo sposobniji organizacijski nego financijski, ali to je već poznati problem i drugih udruga", kaže Marija Šeremešić.

Određene probleme imala je i manifestacija „Šokci i baština", koju je HNV proglasio jednom od triju najznačajnijih manifestacija Hrvata u Vojvodini. Manifestacija je, po mišljenju Marije Šeremešić, sve protekle tri godine uspješno realizirana, ali i tu su se javljali financijski problemi.

„Smatram da će se projekt 'Šokci i baština' uspjeti i dalje održati, iako ima niz problema, a prije svega to je novac. U novoj godini bi se svi Šokci trebali ponovno sastati i napraviti jedan jak program, jak projekt koji bi opet mogao zaslužiti ekonomsku podršku, a nešto ćemo morati tražiti i preko sponzora. Meni je cilj i želja da to zajedništvo ostane, da zajednički radimo i da s tom željom uđemo i u sljedeću godinu", ističe Marija Šeremešič.

tomislav s predstavnicima dhkKnjiževnici najuspješniji

Književnost je po običaju najrazvijeniji dio stvaralaštva vojvođanskih Hrvata u području visoke kulture, pa je tako godina iza nas bila posebno uspješna za književnika Tomislava Žigmanova koji je dobio čak tri nagrade - nagradu „Fra Lucijan Kordić" za najbolju knjigu o Hrvatima izvan Hrvatske od 2006. do 2010., Srebrbu povelju Matice hrvatske i Nagradu za zavičajni književni opus dodijeljenu od Gradske knjižnice u Subotici.

Na Danima Balinta Vujkova nagradu za životno djelo dobila je književnica Jasna Melvinger iz Novoga Sada, kojoj je u povodu 70. rođendana priređena akademija u Hrvatskom društvu pisaca, dok je Ante Sekulić svoj 90. rođendan obilježio svečanošću u sjedištu Matice hrvatske. Također, Milivoj Prćić je za svoj književni opus dobio subotičku nagradu „Pro urbe".

jasna melvingerValja spomenuti i kako je Društvo književnika Vojvodine (DKV) donijelo odluku o ustanovljenju nagrade za najbolju knjigu na hrvatskom jeziku, a koja nosi ime Ilije Okrugića Srijemca. Nagrada će se dodjeljivati svake četvrte godine, a moći će je dobiti isključivo autori koji su članovi DKV-a.

Među ostalim, 2010. pamtit će se i po konačnom objavljivanju znanstvene monografije dr. Matije Evetovića „Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata".

Udruge u 2011. očekuje završetak preregistracije, čiji rok istječe 22. travnja. Za nadati se je da će iduća godina biti uspješna, a prema dosadašnjim najavama, poznato je kako će jedna od središnjih manifestacija biti proslava 100 godina Dužijance, za kada se najavljuje proširen obujam sadržaja ove žetvene svečanosti.

Autor: Davor Bašić Palković

Tekst jepreuzet iz tjednika Hrvatska riječ, broj 407 od 31. prosinca 2010.

Aktivnosti Zavoda

Pogledajte sve

Moglo bi Vas zanimati...

  • 2024
    Najave i kalendar
  • Izložba božićnog žita u Surčinu
  • Monoštorski božićni market – Winter wonderland
  • Božićni koncert i izložba kolača božićnjaka u Nazoru
  • Tiha noć u Đurđinu
  • Božićni koncert Subotičkog tamburaškog orkestra
Pogledajte sve

Obaveštenje o kolačićima