Čitanjem do uključenosti bila je tema Međunarodnog stručnog skupa knjižničara održanog 2. listopada 2020. Godine u okviru XIX. Dana hrvatske knjige i riječi – dana Balinta Vujkova u Subotici. Zbog epidemiološke situacije vezane uz covid-19 skup je održan u vidu webinara putem ZOOM platforme kojom je koordiniralo Zagrebačko knjižničarsko društvo. U skupu je sudjelovalo trideset petero izlagača iz Srbije i Hrvatske, a tijekom osam sati aktivno je slušalo prosječno 150 pratitelja.
Tema o ulozi knjižnica u uključivanju različitih ranjivih društvenih skupina ukazala je na važnost oblikovanja čitateljske sposobnosti, stvaranja kreativnih programa i usluga te suradnje knjižnica, stručnjaka i svih ostalih subjekata u lokalnoj i široj zajednici kako bi se stvorili uvjeti za njihovu aktivnu integraciju i socijalizaciju, neki su od zaključaka ovoga skupa.
Primjeri dobre prakse
„Društvo koje potiče čitanje, a time i usvajanje znanja, stvara zdrav temelj za svoj opstanak, a škole i knjižnice su mjesta demokratizacije čitanja i pisanja čime se daje jednaka šansa svima neovisno o društvenom i imovinskom statusu. Zahvaljujući jeziku i čitanju djeca i mladi iz ranjivih i marginalnih skupina lakše se uključuju u obrazovanje i svakodnevni život u čemu veliku ulogu imaju knjižnice i knjižničari. Izlaganja i primjeri dobre prakse u knjižnicama s područja Hrvatske i Srbije pokazali su visoku spremnost knjižnica za kreiranje raznovrsnih programa za djecu i mlade s posebnim tjelesnim ili osjetilnim potrebama, teškoćama u razvoju te za djecu koja žive u posebnim okolnostima ili udaljenim zajednicama. U programe i aktivnosti uključena su djeca iz socijalno i ekonomski depriviranih sredina te pripadnici drugih kultura i ostalih ranjivih skupina u društvu, primjerice, pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica. Knjižnice su razvile brojne usluge, posebne zbirke i građu s obzirom na posebne potrebe ili posebne okolnosti u kojima dječja knjižnica djeluje i koja zadovoljava specifične informacijske potrebe djece. U njima se koriste nove informacijske i komunikacijske tehnologije koje omogućavaju lakši pristup posebnim knjižničnim zbirkama. Primjeri dobre prakse se međusobno razlikuju, ali imaju isti cilj – osnaživanje za redovito školovanje i svakodnevni život u zajednici. Predstavljena rješenja pokazuju važnost suradnje knjižničara i stručnjaka, institucionalnog umrežavanja, što vodi integraciji djece u postojeće programe knjižnica i u društvo općenito. Predstavljeni primjeri rezultati su rada knjižničara čiji je entuzijazam jedna od osnovnih poluga razvoja knjižnica. Knjižničari su svjesni potrebe evaluacije njihova rada kao i uključivanja medija kako bi se stvorilo poticajno okruženje i tako animirala i uključila šira javnost«, navodi se u zajedničkom zaključku organizatora skupa.
Važna tema
Stručni skup Čitanjem do uključenosti organizirali su Hrvatska čitaonica Subotica, Zagrebačko knjižničarsko društvo, Gradska knjižnica Subotica i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Predsjednica Hrvatske čitaonice Bernadica Ivanković kaže kako je velika zainteresiranost pratitelja za stručni skup potvrda da su odabrali važnu temu te okupili odlične izlagače.
„Naša početna očekivanja i organizacija je bila do 100 sudionika međutim premašili smo taj broj pa smo se morali drugačije organizirati i preorijentirati na webinar koji dopušta i više od 100 sudionika. U skupu je sudjelovalo oko 200 ljudi, što vidljivih, što nevidljivih (organizacije, promatrači, izlagači, gosti...). Sudionici su bili iz cijele Hrvatske, čak i s otoka, kao i diljem Srbije. Umrežavanje je jedan od naših ciljeva u organizaciji ovog skupa i to smo također postigli. Prvi puta smo stručni skup organizirali virtualno, online i tu također možemo biti zadovoljni i tehnički, organizacijski, ali i stručno. Na koncu to je bio i normalni slijed nakon prethodnog skupa knjižničara kada smo pričali o važnosti uvođenja suvremenih tehnologija u knjižnice i radu s djecom. Na ovaj način povećali smo našu vidljivost i omogućili većem broju knjižničara, koji inače ne bi bili u mogućnosti prisustvovati ovakvom skupu, da ipak budu dio ovog programa. Po završetku skupa stiglo nam je mnoštvo poruka i e-mailova podrške, pohvala i čestitki za odlično pripremljen i organiziran skup. Opći dojam svih je da je stručni skup bio veoma uspješan i sada je Subotica već postala mjesto za koje se planira i očekuje međunarodni susret knjižničara“, kaže Ivanković podsjećajući kako je prvi stručni skup za knjižničare u okviru Dana hrvatske knjige i riječi u Subotici održan 2014. te se od tada priređuje bijenalno.
Razmjena ideja
Predsjednica Zagrebačkog knjižničarskog društva, koje je bilo suorganizator online skupa, Alka Stropnik ističe kako je suradnja knjižničara iz Srbije i Hrvatske odlična.
„Drago mi je da smo se povezali institucionalno, ali i osobno. Važnost povezivanja kroz ovakve stručne skupove jest razmjena ideja i poticanje na suradnju kroz projekte koji prelaze granice lokalnog, gradskog ili državnog. No, sami programi i projekti nisu sebi svrha, već ih radimo za našu djecu i mlade korisnike knjižnica. Zagrebački knjižničari su od 2014. godine u više navrata sudjelovali u Subotici na knjižničarskim stručnim skupovima organiziranim u okviru Dana hrvatske knjige i riječi. Dobru dugogodišnju suradnju i divna iskustva željeli smo podići s individualne na višu razinu te kao ravnopravni partneri organizirati međunarodni stručni skup za knjižničare u okviru višednevnog programa Dana hrvatske knjige i riječi u Subotici. Malo nas je omela epidemiološka situacija, ali samo malo. Nastavili smo s organizacijom skupa i umjesto u fizičkom svijetu realizirali ga u virtualnom. Izuzetno mi je drago što je Zagrebačko knjižničarsko društvo bilo jedan od suorganizatora ovog skupa“, kaže Stropnik.
I neki od izlagača suglasni su kako je skup ponudio obilje kreativnih i inventivnih aktivnosti vezanih za temu, a koje knjižničari provode u realnom i virtualnom okruženju.
Bojana Marinčić iz Narodne biblioteke Užice kaže kako su joj posebnu pažnju privukle aktivnosti koje se provode online i alati koji su korišteni za izradu poticanja čitanja kod djece i mladih.
„Primjeri partnerske suradnje predstavljaju način na koji se može obogatiti rad knjižnica, kako s marginalnim grupama stanovništva, tako i u redovitom radu. Odlična suradnja i povezanost između kolega iz Srbije i Hrvatske je veoma bitna zbog toga što postoji mogućnost realizacije zajedničkih aktivnosti“, kaže Marinčić.
Vlasta Šolc iz Hrvatskog knjižarskog društva (Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama) kaže kako ju je skup obogatio novim znanjem i sjajnim idejama.
„Smatram da je skup vrlo značajan jer se tijekom izlaganja iz različitih aspekata pristupilo aktualnoj temi socijalne isključenosti u kontekstu knjižničarstva. Pruženo nam je ohrabrenje u
radu, ali i praktičan uvid kako kao knjižničari možemo doprinijeti smanjenju te isključenosti.
Suradnja je više puta na skupu spomenuta kao neizbježna u organiziranju knjižničnih aktivnosti. Neizbježna je i u dijeljenju znanja kojemu smo imali prilike svjedočiti. Od kolega smo mnogo naučili, dobili smo pregršt ideja, mogućnost razmjene kontakata te postavljanja izravnih
pitanja i komentara. Vjerujem da će rezultat ove suradnje biti niz novih programa i aktivnosti u knjižnicama širom Hrvatske i Srbije“, kaže Šolc.
Prezentacije s ovogodišnjeg skupa dostupne su na Youtube kanalima Hrvatske čitaonice i Zagrebačkog knjižničarskog društva. Svi stručni radovi bit će objavljeni u zborniku.
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
