Istaknuta organizatorica poljoprivredne proizvodnje u voćarstvu, doktorica znanosti, zaštitarka bilja, dobitnica nagrade Pro urbe Grada Subotice Kata Dulić preminula je 5. listopada 2024. godine u Subotici. Ona je imala nevjerojatno bogat i inspirativan život u brojnim segmentima, a svojim znanstveno-stručnim djelovanjem dala je veliki doprinos gospodarstvu, podigla privredne kapacitete i ugled grada Subotice i izvan granica Republike Srbije. Svojim je radom trajno zadužila i učinila ponosnom i svoju hrvatsku zajednicu. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata surađivao je s njom, a ona se rado odazivala i na brojne kulturne događaje te spajala ljude i u kulturnom životu. Ovim putem izražavamo sućut njenoj brojnoj obitelji koja je s razlogom ponosna na njezin fascinantan životni put.
Kata Dulić, doktorica znanosti, zaštitarka bilja – fitofarmaceutkinja, organizatorica poljoprivredne proizvodnje u voćarstvu, rođena je 25. 11. 1936. godine u Subotici, u obitelji sa sedmero djece, od oca Matije Tumbasa i majke Stane, rođ. Dulić. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Subotici 1956. Diplomirala je 1961. na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistarsku radnju je obranila 1985. na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku na temu Proučavanje i suzbijanje lisnih minera u voćnjacima R. O. 'Peščara' u Subotici 1980. i 1981. godine, a doktorsku disertaciju 1989. na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu s tezom Razvoj lisnih minera i njihovo suzbijanje u voćnjacima Subotičke peščare.
Godine 1961. se zaposlila u Zemljoradničkoj zadruzi Tavankut, koja je 1963. ušla u sastav Peščare. Cijeli radni vijek provela je u ovoj organizaciji kao referentica za zaštitu voćarskih kultura. Skrbila je za zaštitu na 700 ha voćnjaka, s 12 kultura u rasponu 80 km. Kao „terenac“, stalno prisutna u voćnjacima, nastavila je raditi i poslije odlaska u mirovinu 1991., surađujući s privatnim poljoprivrednicima. Mnogo je vremena posvetila edukaciji voćara za pravilnu i pravodobnu zaštitu voćarskih kultura, i to ne samo na području Subotice, nego i na drugim voćarskim područjima. Pomagala je i mlađim kolegama uvođenjem u praksu.
Surađivala je s poljoprivrednim institutima i fakultetima u Novom Sadu, Mariboru, Zagrebu, Beogradu, Skopju, kao i s voćarskim organizacijama iz cijele Jugoslavije. Provodila je brojne oglede iz zaštite voćarskih kultura, na temelju čega su nastali radovi koji su, samostalno ili u suatorstvu, objavljeni u domaćim (1987, 2/1988, 1/1993, 3/1993, Zaštita bilja; 1990, 3-4/1991 i 2/1992 Pesticidi; 7-8/1991 Glasnik zaštite bilja; 3/1999, Biljni lekar; 1994, Savremena poljopivreda) i stranim časopisima (Zeitschrift fur angewandete entomologie, br. 95, Hamburg 1983; BCPC, Brayton 1984; Acta phytopologoca and Etomologica Hungarica, br. 27, Budimpešta 1992). Koautorica je šest knjiga, u kojima je obrađivala pitanje zaštite bilja i ekonomiku zaštite. Sudjelovala je na brojnim savjetovanjima i kongresima u zemlji i inozemstvu (Beču – Austrija, Brayton – Velika Britanija, Godelo – Mađarska). Bavila se i integralnom proizvodnjom, tj. pravilnom primjenom svih mjera u zaštiti bilja, a ne samo primjenom pesticida. Bila je u timu projekta za integralnu proizvodnju voća u Jugoslaviji (1980.-84.). Sudjelovala je u međunarodnom projektu pet balkanskih zemalja s nazivom Uputstvo za integralnu proizvodnju nekih vrsta voća i povrća. Za svoj rad dobila je nekoliko priznanja i nagrada. Nagradu Grada Subotice Pro urbe primila je 2016. godine.
Kata Dulić objavila je sljedeća djela: Razvoj voćarstva i vinogradarstva, prerade i prometa voća i grožđa na Subotičko-horgoškoj peščari od 1978. do 1990. (suautor P. Cindrić), Subotica 1981; Gusta sadnja jabuka (suautor: D. Gvozdenović) Beograd 1982; Gusti zasadi kruške i jabuke (suautori D. Gvozdenović i dr.), Beograd 1983; Gusti sadni nasadi (suautori D. Gvozdenović i F. Lomberger), Ljubljana 1988; Intenzív almatermesztés a homokon (suautori: V. Dobrenov i dr.), Novi Sad 1989; Savremena proizvodnja jabuke, kruške i dunje (suautori D. Gvozdenović i dr.) Novi Sad 1993.
ZKVH