Listopad 2022. (kalendar hrvatskih institucija u Srbiji)

Banat je jedno od područja koje Hrvati nastanjuju od srednjega vijeka. Njihovi početci se obično vezuju uz kolonizaciju opustjelih krajeva nakon tatarske najezda 1242. pod kraljem Belom IV. Hrvatske naseobine u Banatu su se očuvale čak i u osmanskom razdoblju. Istina, dio rodova je izbjegao tijekom nesigurnih vremena obilježenim austrijsko-osmanskim ratovima u krajeve pod vlast katoličkih Habsburga. Tek od ulaska Banata u sastav Habsburške monarhije 1718. bilježi se veća prisutnost Hrvata. Oni dolaze u kolonizacijskim valovima koji traju do konca postojanja Dunavske monarhije.

Ovaj, jedan od najrubnijih ogranaka Hrvata, iznjedrio je više slavnih imena, od kojih je jedno Miše Brajca. Brajac praktički vrijedi za sinonim hrvatskog političkog života u Banatu. Ovaj politički i društveni djelatnik „promijenio“ je za svog dugog života nekoliko monarhija i vlasti, iskusio nekoliko totalitarizama, koji su se razlikovali samo po vanjštini, ali ne i po suštini (monarhistička diktatura, fašizam, komunizam). Međutim, i pod pritiscima i kušnjama ostao je dosljedan svojim političkim uvjerenjima i demokratskim principima. Razvio je sa svojim suradnicima u svom kraju (Pančevo, Starčevo itd.) živu političku aktivnost. Osnovao je organizaciju Hrvatske seljačke stranke i Seljačku slogu, stupove seljačke demokracije u ovim krajevima. Njihov dom bio je otvoren za sve ljude demokratskih i humanističkih uvjerenja, bez obzira na jezik, podrijetlo i vjeroispovijest. Bio je jedan od rijetkih Hrvata iz ovih krajeva u čijem domu je odsjeo Vladko Maček, kasnije predsjednik stranke (1928.).