Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine predstavljena je u HKPD-u Matija Gubec u Rumi 22. lipnja 2022 godine. Knjiga je nastala kao rezultat etnoloških istraživanja među srijemskim Hrvatima studenata Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2018. i 2019. godine i tiskana je 2020. godine. Kako je prilikom predstavljanja knjige u Rumi istaknula Katarina Čeliković, menadžerica kulturnih aktivnosti ZKHV-a, ova knjiga je jedna od rijetkih, možda prva i jedina takvog opsega, u kojoj je predstavljen tradicijski život srijemskih Hrvata. Osim tema o običajima Hrvata iz više mjesta u Srijemu, cijelo poglavlje u knjizi je posvećeno radu tamburaškog orkestra u Rumi, zabavama tijekom povijesti u prostorijama rumske udruge, zatim predbožićno vrijeme do Božića, običaji za svetog Vinka, korizme, Uskrsa, prehrani i posmrtnim običajima. Osim tamburaške glazbe, običaj kraljaca kao jedan od specifičnih za Hrvate iz Rume, ostat će sačuvan i zabilježen u registru nematerijalne kulturne baštine.

Važnost pripovjedača

„Autorica knjige dr. sc. Milana Černelić je napisala izvanredan rad. Cijela knjiga i sve teme govore o prošlosti, o tome što se sačuvalo i što se danas živi", istaknula je Čeliković i dodala: „Istraživanja srijemskih Hrvata su etnološki važna, jer je to jedno od najmanje istraživanih zajednica Hrvata u Vojvodini i u Srbiji. Knjiga predstavlja hrvatsku zajednicu u Srijemu u svim varijantama, od onoga čega se kazivači sjećaju, do onoga što se danas živi. Ruma jeste srce Srijema, zato što je društveno-socijalni život ovdje bio iznimno bogat. Ako su se Hrvati nekada družili, okupljali u ovom domu, to se i danas događa. Možda u manjem obimu, ali ih čuva zajedništvo i tambura. Ako hrvatska zajednica kakva je u Rumi može dati vrijedne elemente kao što je tambura, mislim da smo i ovom knjigom sačuvali ne samo uspomenu nego da smo kroz nju postavili neke buduće temelje. Od ukupno 140 kazivača iz Srijema skoro dvadeset kazivača bili su iz Rume. S ovom knjigom se stvorila čitava jedna baza podataka koju ćemo mi u Zavodu uz bogat fond ilustracija, uz svjedočenja, filmsku građu, do osobnog iskustva koje su naši kazivači imali, koristiti za registar nematerijalne kulturne baštine". 

Tajnik rumske udruge Nikola Jurca istaknuo je značaj knjige i izrazio zadovoljstvo što će dio običaja Hrvata iz Rume biti zapisan u registru nematarijalne kulturne baštine.
„Prve godine kada smo imali najavu da će studenti iz Zagreba doći u Rumu istraživati o običajima Hrvata, bili smo skeptični da ćemo to uspjeti. Starije ljude je trebalo poticati na razgovor. Međutim, uspjeli smo okupiti pripovjedače, koji su htjeli razgovarati. Sa studentima smo imali odličnu suradnju i kao rezultat toga tiskana je knjiga. Mnogo toga je zapisano i važno je da postoji takva knjiga jer kada nas više ne bude bilo, ostat će zapisano kao dokument nekog prošlog vremena, svjedočanstvo o običajima Hrvata iz Rume", izjavio je Jurca.

Dojmovi kazivača

Tom prilikom uručene su knjige pripovjedačima, onima koji su dali najveći doprinos u pričanju o prošlosti.
„Ova knjiga nam je izuzetno važna, da ostane našim unucima, kao dokument prošlosti, jer se usmena predanja brzo zaborave. Za mene je kao kazivača bilo prelijepo iskustvo razgovarati sa studenticama. Pričala sam im o nekadašnjim običajima, blagdanima, svinjokoljama, kuhanim jelima, proslavama. Najljepši običaji koji su mi ostali u sjećanju su vezani za rad naše udruge. Rado sam s majkom išla na igranke. To su nezaboravne uspomene, a sada na moje veliko zadovoljstvo, ostat će zapisano u ovoj knjizi", rekla je Ana Majstorović.

Dinka Lakaj jedna je od kazivača koja je studentima podijelila uspomene na prošlo vrijeme, kada je zajedno s ostalim ženama pripremala hranu za goste u prostorijama udruge.
„Kada smo organizirali igranku, bilo nas je oko 450. Uvijek sam rado kuhala. Nekada i po dvije oranije bijele juhe za sve goste. Sa mnom su bile i druge žene. Bila sam predsjednica aktiva žena u Rumi 25 godina. Sjećam se vremena kada su nam u goste dolazili Nijemci, oni koji su nekada živjeli u Rumi. Djeca danas žive drugačije i nisu zainteresirani za njegovanje običaja. Zato mi je drago što će ostati zapisani u knjizi, da se nikad ne zaborave."
O vrijednosti knjige govore i nagrade. Monografija je prošle godine dobila nagradu Emerik Pavić Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata za najbolju knjigu tiskanu u 2020. godini Deset studenata koji su tijekom istraživanja boravili u Srijemu, svoje prve radove su objavili u Godišnjaku za znanstvena istraživanja. Dvije studentice prvi put su u svojim diplomskim radovima pisale o srijemskim Hrvatima. Troje studenata je dobilo nagradu Franjo Marković na Filozofskom fakultetu, osam studenata je dobilo nagradu Milovan Govaci za studentski rad za 2018. godinu, Hrvatskog etnološkog društva.

Izvor: Hrvatska riječ S. D.