„Hrvati u Vojvodini slove kao takozvana nova nacionalna manjina, no, nismo od jučer, naša povijest je dugačka i vrlo plodna i mi samo nastavljamo ono što su naši predšasnici davno započeli. Ovdašnji Hrvati su krajem XIX. stoljeća, davne 1870. godine, dobili prve ‘Bunjevačko-šokačke novine’. Biskup Ivan Antunović je shvatio, slijedeći potrebe puka koji tada nije imao svoje institucije, što mu je činiti i stoga je započeo izdavati te novine koje su utrle put svemu ostalome što će se događati u toj oblasti. Mi danas imamo nekoliko tzv. scena periodičnih i serijskih publikacija, te izdavaštvo. Naši listovi, časopisi, novine i godišnjaci zastupaju sve segmente društva, od informativnih glasila do onih znanstvenih, a namijenjeni su kako odrasloj publici, tako i djeci i mladima“, rekla je moderatorica Katarina Čeliković, menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, na početku predstavljanja nekih od serijskih i periodičnih publikacija Hrvata u Vojvodini, koje je održano na 58. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga 25. listopada 2013. godine, u dvorani „Borislav Pekić“. Predstavljanje su organizirali ZKVH i NIU „Hrvatska riječ“.
Tijekom predstavljanja prikazane su monografske i periodične publikacije, te knjiška produkcija u svezi s Godinom velikana, kao i informativne i publikacije koje su vezane uz crkvu, ili dob poput djece i mladih ili publikacije poput kalendara ili zbornika, što je publikacija vezana uz područje znanosti. „Ona je veoma podzastupljena, uopće u našem bavljenju ili istraživanju opće i kulturne povijesti našega naroda. Zato je veoma vrijedno spomenuti predstavljanje i časopisa 'Nova riječ' i 'Godišnjaka za znanstvena istraživanja' koje izdaje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata“, rekla je Katarina Čeliković.
Pored informativnih publikacija, poput tjednika „Hrvatska riječ“, te podlistaka „Hrcko“ i „Kužiš“ ili katoličkog mjesečnika „Zvonik“, predstavljena je najstarija i najmlađa publikacija. Kalendar „Subotička Danica“ je s prekidima uz svoje čitatelje već 130 godina, a najmlađi je časopis za umjetnost i književnost „Nova riječ“. Uz to, i „Godišnjak“ i „Nova riječ“ imali su vidan uspjeh i u matičnoj zemlji, Srbiji i u Mađarskoj, gdje su predstavljeni na brojnim tribinama.
Govoreći o crkvenim izdanjima, urednik „Zvonika“ vlč. Dragan Muharem rekao je kako je i za ovaj list, ali i za sve tiskane medije, znakovito da se događa važna promjena. Sve je manje primamljiv tiskani medij, veli. „Živimo u drugačijem vremenu. Ja prvi radije odem na Internet, prelistam neki portal koji me zanima, nego što ću otići na kiosk kupiti novine. Za to treba izlaziti iz doma, platiti, pa kasnije to baciti. Zato, u budućnosti će tiskani mediji doživjeti preobrazbu, a mislim da će se to dogoditi i sa 'Zvonikom' jednog dana. Dakako, moramo pratiti te promjene i prilagođavati se vremenu.“
„Zvonik' je pristupačan i mladima, postoji skupina koja uređuje takvu stranicu i na taj se način uključuju u život crkve, na papir stavljaju vlastita razmišljanja i stremljenja. Djeca također stavljaju svoje radove, te je tako 'Zvonik' časopis za sve, od najmlađih i najmanjih pa do najstarijih čitatelja“, kaže vlč. Dragan Muharem.
Vlč. Muharem je predstavio i kalendar „Subotička Danica“. „U pitanju je godišnji kalendar obujma oko 280 stranica. Riječ je o godišnjoj periodičnoj publikaciji s tradicijom duljom od 130 godina. Radi se o najstarijem crkveno-narodnom kalendaru Hrvata u Bačkoj, kojeg u posljednjih četrdesetak godina izdaju svećenici Subotičke biskupije, a glavni i odgovorni urednik je katedralni župnik msgr. Stjepan Beretić. Teme i rubrike u ‘Subotičkoj Danici’ su: duhovnost, ekumenizam, humor, mladi, obitelj, djeca, povijest i drugo“, rekao je vlč. Muharem.
O publikacijama su govorili ljudi izravno vezani uz njihovu uređivačku politiku. Tako su pored vlč. Muharema govorili ravnatelj NIU „Hrvatska riječ“Ivan Karan, dr. sc. Jasminka Dulić, odgovorna urednica tjednika „Hrvatska riječ“, urednica „Hrckovih stranica“ Željka Vukov, te Tomislav Žigmanov, ravnatelj ZKVH–a i urednik „Godišnjaka“ i „Nove riječi“.
Govoreći o informiranju na materinskom jeziku, ravnatelj NIU „Hrvatska riječ“ Ivan Karan je naglasio kako je to jedno od kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina, koje je zajamčeno međunarodnim konvencijama, Ustavom Republike Srbije, zakonima i bilateralnim ugovorima. „U svim tim aktima je navedeno da će država sve učiniti da informacije na materinskom jeziku nacionalnih manjina budu dostupne većini građana, no, postoji razlika između normativnog i stvarnog“, rekao je Ivan Karan i naglasio da NIU „Hrvatska riječ“ postoji zato što ima podršku pokrajinske vlasti, jer bez redovitih donacija istoimeni tjednik ne bi mogao izlaziti.
Predstavljajući tjednik „Hrvatska riječ“, glavna i odgovorna urednica Jasminka Dulić je rekla da se u raznim prilikama kada se predstavlja ovaj tjednik obično kaže kako je u pitanju tjednik koji najavljuje, prati, zapisuje i izvještava o svemu što se događa u hrvatskoj zajednici, te da na taj način vrši jednu od svojih uloga, a to je da čuva identitet hrvatske nacionalne manjine u Srbiji. Međutim, „to nije dovoljno da bi se mogao zvati političko-informativni tjednik. Ako bi samo izvještavali o kulturnim događanjima koje organiziraju hrvatske udruge ili institucije koje imaju hrvatski predznak, došli bi u opasnost da postanemo tek bilten, te da nacionalno svedemo na folklorno i da izgubimo iz vida sve one brojne društvene segmente života koju su važni za hrvatsku zajednicu. A uvijek stoji i pitanje – na koji način pisati o manjinskoj problematici i međunacionalnim odnosima?“, istaknula je Jasminka Dulić.
Ona je dodala da su manjinska pitanja na marginama interesa „velikih“ medija i da se o manjinama pisalo i piše uglavnom u povodu incidentnih situacija, no, u manjinskom glasilu bi takav „incidentni“ pristup značio prihvaćanje uloge žrtve, a u konačnici za pripadnike manjine stalno poticanje osjećaja ugroženosti i neprihvaćanja od strane većine, a to zasigurno nije prava uloga nacionalno-manjinskog glasila. „Naš tjednik je medij koji ne objavljuje sadržaje zbog pritiska profita ili politike, već služi potrebama i interesima građana i omogućuje da se čuje i glas onih, čiji se glas inače ne čuje u dominantnim, vodećim medijima“, zaključila je urednica Jasminka Dulić.
Na ovome predstavljanju urednica „Hrckovih stranica“ Željka Vukov govorila je o dječjem podlistku „Hrvatske riječi“ - „Hrcko“, koji je namijenjen djeci nižih razreda osnovne škole, kao i predškolarcima, te o časopisu za mladež „Kužiš“, koji također objavljuje ova ustanova. „Osim što je bogat stranicama zabavno informativnog- sadržaja, cilj podlistka ‘Hrcko’ je i njegovanje i nenametljivo svladavanje hrvatskoga jezika i pravopisa, uz sudjelovanje odgojitelja, učitelja, stručnih suradnika, dok je ‘Kužiš’ utemeljen radi poticanja hrvatske mladeži na izvještavanje o zbivanjima, te iskazivanja stajališta o različitim problemima“, rekla je Željka Vukov.
Predstavljajući „Godišnjak za znanstvena istraživanja ZKVH-a“, ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je rekao kako je i pokraj postojanja više serijskih publikacija prostor iz znanosti bio posve nepokriven. „Raritetni su bili prinosi znanstvenih radnji u periodici. To je bio razlog da se donese odluka da se pokrene ovaj ‘Godišnjak’. Budući da znanstveni prostor unutar zajednice još nije ozbiljnije ustrojen, cilj je da se oko ‘Godišnjaka’ okupe oni koji se bave pitanjima Hrvata u Vojvodini, njihovom poviješću i sadašnjosti i s druge strane da se prostor autotematizacije, znanstvene tematizacije Hrvata u Vojvodini prezentira. U ‘Godišnjaku’ objavljujemo znanstvene i stručne radnje iz područja povijesti, sociologije, demografije, znanosti o književnosti, etnologije, bibliografije. Učinili smo i da ova periodična publikacija bude dostupna u svakom znanstvenom institutu u Republici Hrvatskoj. Tako ostvarujemo i cilj integracije u znanstveni prostor matične domovine. Prostor znanosti je nakon četiri godine objavljivanja ‘Godišnjaka’ unaprijeđen“.
Tomislav Žigmanov je predstavio i časopis za književnost i umjetnost „Nova riječ“, čiji je nakladnik također ZKVH-a. „Ovaj časopis smo pokrenuli ove godine, a cilj je prezentirati ne samo ono što se producira, nego osnažiti tematiziranje književne produkcije u sadašnjosti kroz praćenje onoga što se na sceni događa i s druge strane otvoriti prostor tematiziranja književne povijesti, jer je ovaj segment naše kulturne baštine visoko neistražen, neiščitan, neprotumačen“.
Nakladnici očekuju da će i tjednik „Hrvatska riječ“ sa svojim podliscima, kao i vjerski tisak, te znanstvene publikacije imati vlastitu publiku. Hrvatska čitateljska publika nije velika, jer to nije niti zajednica, ali bez časopisne produkcije, kalendara, mjesečnika ili tjednika, naša informativna i formativna scena bile bi veoma oskudne, kaže Katarina Čeliković.
Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, na štandu „Vojvodina – više od knjige“ Pokrajinskog tajništva za kulturu i javno informiranje bile su izložene, među ostalim, najnovije knjige i publikacije vojvođanskih Hrvata.
Priređeno prema tekstovima Siniše Jurića i Zvonka Sarića
Fotografija: Hrvatska riječ
