Znanstvena istraživanja tradicijske baštine šokačkih Hrvata, započeta tijekom jeseni 2014. godine u Somboru, Beregu i Monoštoru, nastavljena su i u 2015. godini. Studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pod mentorskim vodstvom prof. Milane Černelić, nastavili su s prikupljanjem informacija o nekadašnjem životu Šokaca na područjima Sonte, Bača, Vajske, Plavne i Bođana. Rezultati do sada istraženoga predstavljeni su u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i suorganizaciji KUDH Bodrog kroz XXXIV. znanstveni kolokvij ZKVH-a o tradicijskoj baštini šokačkih Hrvata u Bačkoj, održan u studenome 2014. u Monoštoru.

Pripremni sastanci ravnatelja ZKVH-a Tomislava Žigmanova i menadžerice Katarine Čeliković s domaćinima ovogodišnjih terenskih istraživanja održani su 26. ožujka 2015. godine, u Sonti i u Baču. Prvi dio sastanka održan je u Sonti, u uredu ravnatelja OŠ Ivan Goran Kovačić Zvonka Tadijana, koji je i predsjednik KPZH Šokadija, a sudjelovali su još sonćanski župnik vlč. Josip Kujundžić, Ruža Silađev i Ivan Andrašić. Drugi dio sastanka održan je u župnom uredu u Baču, a osim navedenih dužnosnika ZKVH sudjelovali su župnik Bača i Plavne vlč. Josip Štefković, Stanka Čoban, Kata i Zvonimir Pelajić, Željko Pakledinac i Josip Dumendžić. Na sastancima su potvrđene ranije predložene teme iz tradicijske kulture, poput arhitekture, vjerovanja, običaja, starih zanata i slično. Uz konstruktivnu suradnju sudionika sastanaka utvrđeni su i svi organizacijski i tehnički detalji glede boravka istraživača u Sonti i naseljenim mjestima općine Bač. Osim već navedenih pojedinaca, u organizaciju će biti aktivno uključeni župni domovi i kulturne institucije Hrvata u ovim mjestima.

Studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, etnološko istraživanje obavili su od 6. do 11. travnja 2015. godine, boraveći u mjestima – Sonta, Bač, Vajska, Bođani i Plavna. Teme ovogodišnjeg istraživanja, koje su odabrali sami studenti, bile su raznovrsne i zanimljive: tradicijska arhitektura (Dinko Violić), tradicijska prehrana (Tin Đudajek), vjerovanja (Felina Bolanča), etnomedicina (Nikolina Rafaj), vezanost za šumu i vodu (Thomas Marku), stari zanati (Damjan Kozina Živić), porodni običaji (Gorana Ražnatović), posmrtni običaji (Branimir Cvrtila), narodna nošnja (Tomislav Augustinčić) i uskrsni običaji (prof. Milana Černelić).

Tijekom istraživanja u Sonti, priređenih u suorganizaciji ZKVH-a, KPZH Šokadija i Župe Sonta, devetero studenata pod mentorskim vodstvom prof. Černelić, obišlo je brojne kazivače starije dobi, čija živa sjećanja sežu i do polovice prošloga stoljeća. Uz pomoć svojih vodiča Ruže Silađev, te Ivana i Maje Andrašić, ovaj dio istraživanja uspješno je realiziran. Tako prikupljene informacije o etnoarhitekturi, starim zanatima, običajima, vjerovanjima i još čitavom nizu segmenata iz svakodnevice, dragocjena su svjedočenja o nekadašnjem načinu života šokačkih Hrvata na području Sonte. Po riječima prof. Černelić istraživanja bi, zbog obilja dragocjenih podataka, mogla biti nastavljena u svibnju.

U sklopu istraživanja pod vodstvom prof. dr. sc. Milane Černelić, održan je i XXXVI. znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu Istraživanje tradicijske baštine. Kolokvij je 8. travnja 2015. godine održan u Sonti, a sljedećeg dana, 9. travnja u Baču.

Nazočne na znanstvenom kolokviju u Sonti pozdravili su domaćin, predsjednik Šokadije Zvonko Tadijan i ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. Uvodničarka, prof. Černelić, govorila je o istraživanju tradicijske kulture općenito, u čijem je središtu stvarni život nekada i danas, te o čuvanju, njegovanju i oživljavanju izvornih običaja, zanata, vještina i o uključivanja mladih u projekte očuvanja tradicijske kulture. Nakon uvodnoga dijela razvila se opsežna rasprava u okviru spomenutih tema. Tijekom rasprave konstatirano je nepostojanje bilo kakvih zapisa i tradicijskom životu podunavskih šokačkih Hrvata, a nametnule su se i nove teme, koje nisu obuhvaćene ovim istraživanjem, a svakako bi trebale biti motiv za novi dolazak istraživača na ove prostore.

Kolokvij je završen uz mali domjenak, koji je u biti bio prezentacija jednoga od lokalnih etno-jela, a priredili su ga članovi KPZH Šokadija.

Kolokvij je sljedeći dan održan u Baču, u Maloj dvorani Kulturnog centra. Ravnatelj ZKVH-a i voditelj kolokvija Tomislav Žigmanov istaknuo je ovom prigodom značajan doprinos prof. dr. sc. Černelić, pod čijim se mentorstvom ovo istraživanje obavljalo, te upoznao nazočne o ciljevima i važnostima ovoga projekta. „Mislim da nam svima treba biti velika čast što smo sudionici i dionici ovoga istraživanja jer će tradicijska baština i vas ovdje u Baču, svih šokačkih Hrvata biti bar u jednom dijelu otrgnuta od zaborava. Tim prije, što je za nas važno, jer su sada u nekim segmentima posljednji trenuci, da se ono što se naši najstariji sugrađani još sjećaju, na stručan način zabilježi“, rekao je Žigmanov te dodao: „Ovoga puta smo se opredijelili za istraživanje tradicijske baštine na ovom prostoru – što je ona, njezina vrijednost za nas, načini na koje se treba danas čuvati, revitalizirati – jer je to baština spram koje trebamo graditi vlastitu kulturu i odnos, da se ona zabilježi kako bi se što bolje sačuvala“.

Prije početka kolokvija u Baču, Marija Vuković je interpretirala pjesmu Molitva Stanke Čoban, koja je potom u ime domaćina pozdravila goste i kazivače. Organizaciju istraživanja u Baču pomogli su predstavnici postojećih hrvatskih udruga kao i svi župnici u toj općini.

Zadovoljni količinom snimljenog i zapisanog materijala
„Ovo nam je prvo iskustvo u sklopu prakse terenskog istraživanja. U svakom smislu ovo nam je bilo jedno vrlo ugodno radno iskustvo. Ostali smo u najpozitivnijem šoku: nismo se još ni navikli na ovakva gostoprimstva. Doista mislim da smo svih nas devetero nakupili toliko materijala, priča, slika i doživljaja i sada se trebamo vratiti u Zagreb i napraviti neku akumulaciju. Mislim da će ispasti više nego dobri radovi, a i sama inicijativa je pozitivna, jer smo u praksi osjetili ono što slušamo već niz godina. Ovo nam je stvarno dalo dobar poticaj i uvid u veliki značaj onoga čime se mislimo baviti“, kaže studentica Nikolina Rafaj.

Profesorica Černelić podsjetila je da su etnološka istraživanja bačkih Hrvata počela 2011. godine te, među ostalim, pojasnila mnoge detalje vezane uz ovu oblast i metodologiju rada: „Uvijek ističem da mi ništa ne bismo mogli napraviti bez istraživača i kazivača, jer je to uzajamni odnos. Da nije bilo tih kazivanja mi to ne bismo mogli učiniti... Mi danas nastojimo iz naših kazivača izvući što je moguće više podataka, osobito o onim običajima koji su već zamrli ili skoro zaboravljeni... Svjedoci smo da se u današnje doba vratila potreba kod ljudi za povratkom prirodi, prirodnom načinu života, tako da mnogi ljudi danas pribjegavaju raditi zemlju, vrt, ne kao oblik rekreacije, nego kao način privređivanja, novi stil života i potrebe da se nešto promijeni. Postoji način da dijelovi tradicijskog života i danas postanu način našega života. Postoji i težnja da se obnove stari običaji, obrti, rukotvorstvo... Putem etno kampova i likovnih kolonija trebalo bi uključivati najmlađe i upoznavati ih s tradicijom, običajima, raznim vještinama, te ih upoznavati kako su živjeli njihovi preci. Najvažnije je da mladi nauče vrednovati svoju kulturnu baštinu jer oni o tome ne znaju gotovo ništa... Naravno, ne obnavlja se kompletna baština, obnavljaju se određeni segmenti, ono što svaka sredina odabere kao karakteristično i što smatra nužnim da se odabere.“

Izvor: Hrvatska riječ (K. Pelajić / I. Andrašić / Z. Pelajić)