Na beogradskom Sajmu knjiga, najvećoj manifestaciji toga tipa u regiji, sada već redovito, predstavljaju se i najnovija knjiška ostvarenja Hrvata iz Vojvodine. Takav je slučaj bio i ove godine, gdje su ponovno zahvaljujući AP Vojvodini, svoja recentna izdanja (u petak, 26. listopada 2018.) predstavili Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.
U pitanju su jedina dva profesionalna nakladnika u kulturnom prostoru ovdašnjih Hrvata, koja, kako ističu njihovi urednici, nastoje biti integralni dio književnih kretanja u Srbiji, ali i u matičnoj Hrvatskoj. Nastupi na sajmovima knjiga, kako dodaju, dio su takvih nastojanja.

Lirski dnevnik

NIU Hrvatska riječ se ove godine predstavila s dvije knjige – knjigom pjesama Slike iz beskraja Vedrana Horvackog (svojeg do sada najmlađeg objavljenog autora), te antologijom Zapisane avanture za male i velike koju je priredila Katarina Čeliković.
U knjizi Slike iz beskraja prevladavaju stihovi ljubavne tematike, ali ima i refleksivnih pjesama na temu prolaznosti ili smisla postojanja, navela je urednica knjige, kroatistica Mirjana Crnković.
„Autor ljubav propituje u trima oblicima, u obliku intime, patnje i nadanja i to kroz prošlost, sadašnjost i budućnost, a ta širina je već najavljena pojmom beskraja u naslovu zbirke. Horvacki sagledava temu ljubavi iz dvije perspektive: jedna podrazumijeva ljubav kao žrtvu, patnju i nevolju, a druga kao beskrajnu ljepotu. Zbirka se može promatrati kao svojevrsni lirski dnevnik osobe koja s vremena na vrijeme zastane i promišlja o svemu što je okružuje“, rekla je Crnković.

Sve se vrti oko ljubavi

Autor knjige Vedran Horvacki je naveo kako su Slike iz beskraja nastajale u protekle četiri godine, a po vlastitom priznanju, jedan od glavnih uzroka za nastanak ovih stihova bila je neostvarena ljubav.
„Sve se u knjizi vrti oko ljubavi, bila to ljubav prema nekoj osobi, domovini ili kraju u kojem živite. Ako ne uspijevamo promijeniti nešto u stvarnosti, oko nas, onda to činimo putem pisanja, putem poezije i proze. Tako ujedno činimo korak dalje, pravimo izlaz iz te pozicije“, kazao je Horvacki.

Panorama za djecu i mlade

Zapisane avanture za male i velike koje je priredila Katarina Čeliković jesu prvi panoramski prikaz suvremenog književnog stvaralaštva za djecu i mlade u vojvođanskih Hrvata. U izbor su ušle priče koje su u proteklih dvadesetak godina objavljivane u knjigama i tisku. Knjiga sadrži tridesetak priča ukupno četrnaest autora.
„Ova knjiga želi ukazati čitateljima, u prvom redu djeci i mladima, na životne vrijednosti, nastoji im olakšati dane puberteta… Mislim da ima dovoljno razloga, dovoljno različitih tema, da ovu knjigu uzmete u ruke. Osim priča na standardnom hrvatskom jeziku, tu se nalazi i nekoliko priča na bunjevačkoj i šokačkoj ikavici“, rekla je Čeliković.

Jačanje znanstvene zajednice

ZKVH je u Beogradu predstavio izbor iz svoje najnovije naklade – od znanstveno-stručne periodike do publicistike i književnih djela.
Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je kazao kako ta ustanova svojom nakladničkom djelatnošću planski pokriva znanost i publicistiku, područja koja ranije nisu bila značajnije prisutna u nakladništvu ovdašnjih Hrvata. Njihov Godišnjak za znanstvena istraživanja jedna je od takvih publikacija, a svaki od dosadašnjih brojeva donosi desetak radnji koje za temu imaju neki od segmenata identiteta Hrvata u Vojvodini.
„Tražimo planski od autora da istraže neku od tema, koje za povod imaju neku aktualnost ili obljetnicu. To su teme iz povijesti, etnologije, jezikoslovlja, književnosti, sociologije, politologije… Kada su u pitanju autori, nismo zatvoreni u krugove hrvatske zajednice, već tu uključujemo i znanstvenike iz Hrvatske. Poseban prostor otvaramo našim mladim znanstvenicima, i ponosni smo da u svakom broju imamo neko novo ime“, kazao je Žigmanov.
Slične je misije i časopis za književnost i umjetnost Nova riječ koji nastoji pridonijeti kritičkom iščitavanju i valoriziranju književnog naslijeđa i aktualne književne produkcije Hrvata u Vojvodini.
Govoreći o novijim izdanjima ZKVH-a, Žigmanov je posebno istaknuo nagrađivanu Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije Roberta Skenderovića koja je objavljena u sunakladi s Hrvatskim institutom za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

Matoš kao poveznica

Predstavljena je i knjiga Malo pa ništa Antuna Gustava Matoša koju je ZKVH objavio u sunakladi s Ogrankom slavonsko-baranjsko-srijemskim Društva hrvatskih književnika. I ovim se nakladničkim pothvatom nastoji ukazati da su Hrvati iz Vojvodine aktivno pridonosili sveukupnoj hrvatskoj kulturi. Konkretno, Matoš, jedan od najvećih hrvatskih književnika, bio je podrijetlom bunjevački Hrvat iz Bačke (pradjed rođen u Kaćmaru, a otac u Plavni) i tim se dijelom svojega identiteta ponosio govoreći kako je „Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem“.
O ovoj je knjizi govorio i predsjednik Ogranka DHK-a Mirko Ćurić ističući kako je Matoš izuzetno važan za hrvatsku književnost i kulturu, te da su mnoge novine u književnosti Hrvata izišle iz njegovog „šinjela“.
„Njegov beskompromisni stav nije nešto što je hrvatska kultura baš često baštinila. Možda i zbog Matoševe beskompromisnosti, ova njegova drama Malo pa ništa nije objavljena za njegova života. Izvedena je tek 1971. godine, a prvi puta je objavljena tek u ovoj knjizi. Bilo bi dobro da ova drama dobije i neko svoje novo kazališno čitanje“, naveo je Ćurić.
Predstavljanju NIU Hrvatska riječ i ZKVH-a, među ostalim, prisustvovali su i predstavnici Veleposlanstva Hrvatske u Srbiji – veleposlanik Gordan Bakota i opunomoćeni ministar Ivan Sabolić, ravnatelj Školske knjige iz Zagreba Ante Žužul, kao i predstavnici hrvatskih udruga iz Beograda, Zemuna i Surčina.
Kao i ranijih godina, na štandu AP Vojvodine (odnosno resornih pokrajinskih tajništava za kulturu i obrazovanje) bile su izložene knjige i druge publikacije iz naklade ustanova čiji je Pokrajina osnivač, ali i udruga i poduzeća koje podupire kroz projektno financiranje. Na ovom su se štandu mogle pogledati i knjige i časopisi nekoliko hrvatskih nakladnika iz Vojvodine.
63. međunarodni beogradski Sajam knjiga održan je od 21. do 28. listopada 2018., a posjetilo ga je više od 195.000 ljudi. Okupio je blizu 500 nakladnika iz zemlje i inozemstva, a počasni gost manifestacije bio je Maroko.

Izvor: Hrvatska riječ (H. R.)