Monografija Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu tradicijske baštine objavljena je polovicom godine, a treća je u nizu i ujedno plod terenskog etnološkog istraživanja među Hrvatima u Vojvodini. Monografija izlazi u sunakladi Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Ova vrlo značajna etnološka istraživanja, nakon što su provedena među bačkim Hrvatima – Bunjevcima i Šokcima, i među srijemskim Hrvatima provele su dvije generacije studenata etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru kolegija Prakse terenskih istraživanja čija je nositeljica prof. dr. sc. Milana Černelić.
Prva generacija studenata započela je istraživanja 2017. godine u Petrovaradinu, Srijemskoj Mitrovici, Slankamenu, Golubincima i Sotu. Sljedeće godine nastavljena su istraživanja novih tema u Srijemskoj Mitrovici i Golubincima, a započela su u Hrtkovcima, Nikincima, Rumi i Zemunu. Dopunskih istraživanja bilo je i u prva tri mjeseca 2019. godine, a sve do završne pripreme radova za objavu provjeravali su se i dopunjavali pojedini podatci i dr.
Urednica i ove monografije je prof. dr. sc. Černelić, a u uvodnoj riječi napominje kako „sve srijemske lokalitete u kojima žive Hrvati nije bilo moguće obuhvatiti, no zahvaljujući ustupljenim podatcima Katice Naglić o božićnim običajima u Surčinu i Novim Banovcima, obuhvaćena su i ova naselja, a Novi Banovci i za druge teme, jer je jedan kazivač koji živi u Zemunu, a rodom je iz Novih Banovaca, iznosio poneke podatke i za svoje rodno mjesto”. Monografija obuhvaća tekstove različite po svojoj tematici, opsegu istraživanih lokaliteta, trajanja terenskih istraživanja, metodologiji te sprezi etnografskog i analitičko-interpretativnog pristupa. Iako urednica ukazuje na određene manjkavosti i na potrebu temeljitijih istraživanja pojedinih pojava, koje se unutar tog poglavlja razmatraju, ne treba smetnuti s uma kako su ovo studentski radovi, nekima od njih i prvi objavljeni i da su istraživanja provedena kroz terensku nastavu u okviru koje se studenti tek podučavaju metodologiji terenskih istraživanja i njihovoj primjeni u praksi.
Ova monografija na 450 stranica objavljuje trinaest radova četrnaestero autora, a tematski pokriva različita područja života srijemskih Hrvata. Smješteni su u kontekst godišnjeg običajnog kalendara, krenuvši od jeseni, kada su se prema tradiciji najviše održavale svadbe, kada započinju i glazbene manifestacije, koje traju tijekom čitave godine. Potom se prikazuje tradicijska prehrana i svinjokolja, kojom se zakoračuje u početke zimskog razdoblja kada se istovremeno održavaju i predbožićni i božićni običaji; nastavlja se prikazom ostalih običaja kroz godinu (sv. Vinko, poklade i uskrsni običaji), a sve se to zaokružuje prikazom hodočašća na Tekije, gdje se susreću Hrvati iz mnogih srijemskih mjesta. Na završetku su posmrtni običaji, koji simbolično zaokružuju i ciklus života. Slijedi osvrt na srijemske Hrvate izvan zavičaja, rad je to Jasne Čapo ranije već objavljen u Godišnjaku za znanstvena istraživanja ZKVH-a čime se dotiče i skupina prognanih i iseljenih Srijemaca i njihova sudbina u novoj sredini, kao i njihov doprinos čuvanju tradicije i izvan svojega zavičaja. Posljednji rad je bibliografski prinos, kao svojevrsni putokaz za nastavak istraživanja koja su ovom knjigom započela.
Svaka od obrađenih tema u ovoj monografiji može biti polazište i poticaj za još temeljitija istraživanja i produbljivanja njihovih pojedinih aspekata koji ovim istraživanjima nisu bili, dijelom ili posve, obuhvaćeni. Istovremeno deset je studenata već objavilo rezultate svojih istraživanja u časopisu Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a dvoje studenata je temu svojih istraživanja odabralo i za izradu diplomskih radova. Troje studenata dobilo je za taj svoj angažman Nagradu Franjo Marković Filozofskog fakulteta za studentski rad za 2017. godinu, a osam studenata Nagradu Milovan Gavazzi Hrvatskog etnološkog društva za studentski rad za 2018. godinu.
U uvodnoj riječi urednica prof. dr. sc. Milana Černelić ističe kako „objavljivanjem ove monografije nastojimo pridonijeti poznavanju i razumijevanju tradicijske baštine i identiteta srijemskih Hrvata u Vojvodini. To je osobito važno ako se ima na umu da je riječ o dosad etnološki premalo istraženoj dijasporskoj zajednici izloženoj brojnim poteškoćama tijekom povijesti i u suvremeno doba.”
Monografija donosi popis kazivača, čija su svjedočanstva dragocjena te čine temelj ove knjige, podatke o autorima, a prožeta je brojnim ilustracijama koje su gotovo jednako važne zbog svoje raritetnosti.
Uz urednicu knjige, ovu knjigu preporučuju i recenzenti izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta i doc. dr. sc. Mario Bara. Urednica je u ime nakladnika uputila zahvalnost brojnim suradnicima na terenu bez kojih iznimno važno istraživanje ne bi bilo moguće provesti i rezultate tiskati u ovoj monografiji.
Izdavanje ove knjige pomognuto je sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Knjiga se po cijeni od 1.500,00 dinara može kupiti u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici, na adresi Laze Mamužića 22 ili slanjem poštom ako je poručite preko mail adrese ured@zkvh.org.rs uz plaćanje poštanskih troškova.
ZKVH
