U okviru obilježavanja 145. obljetnice rođenja velikog hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša, sredinom lipnja, iz tiska je izašla Matoševa drama Malo pa ništa u nakladi Društva hrvatskih književnika, Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, Osijek i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Ovom Matoševom knjigom nakladnici pokreću Knjižnicu Matošev milenij ukazujući tako na njegov značaj za sveukupnu hrvatsku književnost. Prireditelj i autor predgovora (str. 7-17) Ivan Trojan piše kako je dramski opus A. G. Matoša formalno i sadržajno sporan, uvaže li se mišljenja dosadašnjih proučavatelja njegova dramsko-kazališnog rada, Dražena Vukova Colića, Branka Hećimovića, Dragutina Tadijanovića, Martine Petranović i Anice Bilić. Svoje prvo dramsko djelo, komediografski tekst u tri čina s prologom naslovljen Malo pa ništa, ocjenjujući ga „dramskim pokušajem“, Matoš nudi 1912. godine ravnatelju drame zagrebačkog kazališta Josipu Bachu, koji ga potom preusmjerava intendantu Vladimiru Treščecu Borothu, a ovaj pak na sud dvojici recenzenata. Komedija tako počinje lošim ocjenama, a preokret se događa tek 11. studenog 1970. godine uprizorenjem u zagrebačkom Gradskom kazalištu Komedija u režiji Georgija Para, gotovo šezdeset godina nakon što je komad napisan!
Prireditelj Trojan kaže kako „Matoš gradi konverzacijski komad koji temelji na postavkama komedije intrige i komedije nizanih pojava“, međutim „ cjelosno podređivanje dijalogu kroz konverzaciju Matošu se osvetila i kvalitativno i dramaturški“. „Lepršavost stila na kojoj je Matoš inzistirao u cjelokupnom svom opusu, a ne samo u ovoj drami, uzrokuje nepovezanost dramskih likova“ pa se komad može promatrati kroz – nedostatak drame.
Malo pa ništa. Tragedija u tri čina, sa prologom!!! objavljena je na stranicama 19-70, a slijedi ju Faksimil rukopisa Matoševe drame (str. 73-123) kojim priređivač prvi puta objavljuje rukopis unutar jednog knjižnog izdanja. Nakladnici i priređivač zahvaljuju Upravi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Odsjeku za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na ustupljenom rukopisu Matoševe drame.