Lipanj 2023. (kalendar hrvatskih institucija u Srbiji)

Baštinimo da traje naslov je tematskog zidnog i stolnog kalendara za 2023. godinu u čijoj izradi i objavi zajednički sudjeluju hrvatske profesionalne institucije i organizacije: Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i Hrvatsko nacionalno vijeće. Kalendar pod sloganom ŽIVA BAŠTINA – nematerijalna kulturna baština Hrvata u Srbiji na 12 listova predstavlja 22 elementa koji su dio velikog istoimenog projekta.

Priskakanje Ivanjske vatre kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj

Običaj priskakanja, tzv. Ivanjske vatre bio je prakticiran kod bunjevačkih Hrvata u Bačkoj do pred Drugi svjetski rat. Održava se na blagdan sv. Ivana Cvitnjaka, 24. lipnja. Tri dana za redom mještani su na raskrižjima palili i preskakali vatre. Ovaj su običaj bunjevački Hrvati u Bačku donijeli sa širega prostora Dalmacije, Hercegovine i jugozapadne Bosne.

Danas priskakanje vatre organiziraju hrvatske bunjevačke kulturne udruge u subotičkoj općini u svojevrsnom manifestacijskom obliku. Članovi udruga se odijevaju u narodnu nošnju te s gostima preskaču vatru, a sve to prate i posjetitelji u formi promatrača onih koji se odvaže preskakati vatru.

Na blagdan sv. Ivana se pleo vijenac od ivanjskog cvijeća. Lokalno stanovništvo vjeruje da taj vijenac ima magijska svojstva. Vatru preskaču ponajprije mladi, i to najmanje tri puta, kako bi prema vjerovanju postali lijepi i zdravi. Osim toga vatra se preskakala i zbog drugih vjerovanja: mati s djetetom kako bi ga zaštitila od zlih duhova, da ne bi dobili žuljeve i zanoktice te sl.

Nositelj ovoga nematerijalnog dobra su kulturne udruge bunjevačkih Hrvata u Subotici i okolini (Tavankut, Đurđin, Mala Bosna).

Autorica: Ljubica Vuković Dulić

Bunjevačko momačko kolo 

Bunjevačko momačko kolo kao dio nematerijalne kulturne baštine Hrvata Bunjevaca posebno se ističe svojom ljepotom i originalnošću. Plesač i dvije plesačice u formaciji trojke ovaj ples izvode uz izmjenjivanje nekoliko plesnih figura (mašna, mijenjanje, osmica...) samostalno ili s drugim plesnim trojkama. Posebno je naglašena virtuoznost i nadigravanje muških plesača s karakterističnim iskvrcavanjem i plesom iz koljena dok gornji dio tijela miruje. Svaki plesač nogama improvizira brojne ukrase kako bi zadivio svoje partnerice, i ostale plesačice u tom kolu, a sve to individualno kićenje zadržava kolektivni stil plesanja. Plesačice, dostojanstvene, graciozne i uzdržane kao „paunice“, upotpunjuju sliku raskoši bunjevačkih plesova, ponosno noseći bogatu svilenu narodnu nošnju (s nekoliko podsuknja). Zvečke na čizmama momaka kao neizostavan dio bunjevačkog plesa u ovom kolu daju posebnu boju i ritam, zvukovno-ritmičke efekte u savršenom suzvučju s tamburašima što je osobita karakteristika ove izvedbe. Momačko kolo je međusobno nadigravanje plesača i glazbenika u ovom posebnom i nadaleko poznatom bunjevačkom momačkom kolu.

Ovaj najpoznatiji ples izvode bunjevačka folklorna društva u Bačkoj u okviru svoga redovitog programa, ali je živa tradicija i danas se rado pleše u svim prigodama gdje je zastupljen ples (npr. svadbeni pirovi, igranke itd.).

Autor: Marin Jaramazović

Više o Nematerijalnoj kulturnoj baštini Hrvata u Srbiji ovdje: Katalog NKB Hrvata u Srbiji