Na mitingu koji je održan 6. svibnja 1992. godine, među kojima je među ostalim bio prisutan i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, pročitana su imena sedamnaestero mještana hrvatske nacionalnosti koji su označeni kao „nepodobni“ i proglašeni za suradnike onih koji su bili „krivi za progon Srba iz Hrvatske“.
Taj događaj se uzima kao početak progona nesrpskog stanovništva i ostalih neistomišljenika iz Srijema.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i ove godine se svojih sunarodnjaka koji su u periodu od 1991. do 1996. godine zbog različitih oblika i vrsta prisile bili protjerani iz Srijema te, djelomice, jugozapadne i zapadne Bačke. Procjenjuje se da je u tom razdoblju oko 40 tisuća Hrvata s navedenih područja trajno napustilo svoje domove, 25 ih je ubijeno, od kojih se njih troje još uvijek vode kao nestali.
DSHV je ove godine organizirao posjet grobu Mijata Štefanca, koji je pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima ubijen u noći s 5. na 6. svibnja u hrtkovačkom ataru te služenje sv. mise u mjesnoj crkve sv. Klementa. Osim izaslanstva DSHV-a, komemoraciji u Hrtkovcima nazočili su i predstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, NIU Hrvatska riječ i mjesne hrvatske udruge Dr. Nikola Dogan.
Da žrtve ne ostanu bezimene
„Demokratski savez Hrvata u Vojvodini desetljećima se bori da žrtve iz toga vremena koje je hrvatska zajednica, bez ikakvoga povoda, morala pretrpjeti, ne izblijede, da ostanu nepoznate ili bezimene«, izjavio je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov te dodao da »tako što činimo, jer se držimo uvjerenja da je iskazivanje pijeteta nevinim žrtvama pravo i obveza nas živih, gesta utjehe za obitelji te važna civilizacijska poruka o neponovljivosti zločina“.
„Hrabre nas činjenice da su sve brojnije potvrde da je moguće primjereno komemorirati tragediju srijemskih Hrvata. Na tome želimo intenzivnije raditi, jer zajednica koja ne pamti i ne memorira vlastito stradanje, koja primjereno ne njeguje sjećanje na vlastite nevine žrtve, jest zajednica koja nema budućnost. Ne postoji još uvijek niti jedno javno obilježje koje bi podsjećalo na ove tragične događaje, no s tim se ne mirimo“, zaključio je Žigmanov.
DSHV posebno ističe kako je jedna od tragičnih posljedica događaja iz posljednjeg desetljeća XX. stoljeća i drastično smanjenje broja Hrvata u Srijemu. Na ovom području (Srijemski upravni okrug, općine Beočin i Srijemski Karlovci, te gradske općine Surčin, Zemun i Novi Beograd), na popisu 2022. godine Hrvatima se izjasnilo samo 8398 građana.
„Budući da je na istom području veliki udio anacionalno izjašnjenih, o narodnosti neizjašnjenih te izjašnjenih nadnacionalno kao Jugoslaveni, razvidno je da se s ovim rezultatima negativnog ozračja i asimilacijskih procesa nešto sa čime se moramo suočiti i računati u budućnosti. Vjerujemo u pozitivne ishode tih naših stremljenja, tim prije jer je DSHV postao političkim partnerom vladajuće stranke“, navode u DSHV-u.
Hrtkovački župnik vlč. Ivica Živković služio je u Hrtkovcima svetu misu za pokojnog Mijata Štefanca, prvu žrtvu stradanja Hrvata u Srijemu.
Iseljeno 450 obitelji
Na misi je sudjelovalo izaslanstvo DSHV-a na čelu sa predsjednikom stranke Tomislavom Žigmanovim, a u izaslanstvu su bili i zamjenik Goran Kaurić, predsjednik Mladeži Marin Piuković te zamjenica predsjednika subotičke Podružnice Josipa Vojnić Zelić. Također, nazočili su i predstavnici hrvatskih profesionalnih institucija: predsjednica izvršnog odbora HNV-a Karolina Bašić, v. d. ravnateljice NIU Hrvatska riječ Mirjana Trkulja te tajnik ZKVH-a Josip Bako.
U periodu od 10. svibnja 1992. godine do 1. srpnja 1992. godine oko 20 hrvatskih porodica je fizički izbačeno iz njihovih kuća u Hrtkovcima, dok su mnogi pod pritiscima pristali na razmjenu imovine.
Od svibnja do kolovoza 1992. godine, iz Hrtkovaca se pod pritiskom iselilo oko 450 hrvatskih i nacionalno mješovitih obitelji. Početkom 90-ih godina Hrvata je u Hrtkovcima bilo nešto više od tisuću i činili su više od 40 posto stanovništva, a popisu iz 2022. godine Hrvata je tek 166.
Izvor: Hrvatska riječ
