Deveti broj Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata tiskan je koncem srpnja 2018. godine. Ovaj, obiman broj, na 448 stranica, donosi 15 znanstvenih i stručnih radnji, sve prvoobjave, koje tematiziraju neki aspekt društvenog života Hrvata u Vojvodini, bilo u povijesti bilo u sadašnjosti. Sadržaj Godišnjaka podijeljen je u sedam tematskih cjelina, u kojima su radnje iz društvenih i humanističkih znanosti, a čija objava ima značaj znanstvenog prinosa za sve subetničke skupine Hrvata u Vojvodini.
U prvoj cjelini pod nazivom Povijesne znanosti – prostor, procesi, događaji nalazi se šest radnji, a počinje s temom Podatci o Luki st. Sučiću (1648. – 1705.) i Luki ml. Sučiću (1711. – 1747.). Prinos i teorijsko-metodološki pristup proučavanju povijesti obitelji Sučić Vladimira Nimčevića (str. 9-27). Ladislav (László) Heka piše rad pod naslovom Nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe (str. 29-60), a Robert Skenderović Hrvatska naselja u okolici Budimpešte i Kalače krajem 19. stoljeća (str. 61-72). Arhivskom građom bavi se Stevan Mačković u svom radu Opisi arhivske građe iz Ureda gradskog kapetana 1919. godine (str. 73-99). Redoviti suradnik Godišnjaka Mario Bara piše na temu Organiziranje i djelovanje Seljačke sloge u Bačkoj i Banatu (str. 101-123), a Tomislav Žigmanov tematizira 15 godina od osnutka Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“ (2002. – 2017.) (str. 125-140).
Godišnjak se u drugoj cjelini bavi temom Pravo i politologija u kojoj Darko Baštovanović piše rad Identitet hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji kroz prizmu pristupanja Srbije Europskoj uniji (str. 143-175).
Povijest književnosti je treća cjelina u kojoj dr. sc. Slaven Bačić donosi rad pod naslovom Jedna zabranjena knjiga o narodnom preporodu bunjevačkih i šokačkih Hrvata (str. 179-192).
U četvrtoj cjelini, Sociokulturna antropologija i etnologija, nalazi se pet radnji koje Godišnjak objavljuje kao rezultat terenskih istraživanja tradicijske kulture šokačkih Hrvata studenata zagrebačkog Filozofskog fakulteta, odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju, uz mentorsko vodstvo dr. sc. Milane Černelić. Ovdje se nalaze teme iz prostora Podunavlja i Srijema. Prva je radnja autorice Marine Balažev pod naslovom Šokica i njezin svijet (str. 195-212), a slijedi rad Klare Tončić Osnovne karakteristike šokačkih kuća nabijača i njihova sudbina u naseljima Bač, Plavna i Bođani (str. 213-250). O srijemskim Hrvatima pišu Klara Zečević Bogojević u radnji Aspekti suvremenog glazbenog života Hrvata u Srijemu (str. 251-266), Ines Siuc Velike Tekije: Hodočašće srijemskih Hrvata Snježnoj Gospi na Tekijama (str. 267-287) i Sindy Vuković Posmrtni običaji srijemskih Hrvata (str. 289-318).
Novina u ovom Godišnjaku je peti blok pod nazivom Eko historija i svakodnevni život u kojem Marko Tucakov donosi rad Odnos stanovnika Berega spram svojeg okoliša na primjerima odnosa spram triju sinantropnih vrsta ptica (str. 321-334).
Nastavljajući praksu objave bibliografija, u šestoj cjelini pod nazivom Bibliografija, Katarina Čeliković objavljuje nesvakidašnju bibliografiju koja je prinos istraživanjima podunavskih Šokaca pod naslovom O Šokcima u Podunavlju bibliografski (str. 337-376).
U sedmoj cjelini – Prikazi knjiga (str. 379-405) nalazi se deset prikaza znanstvenih i publicističkih djela o vojvođanskim Hrvatima. Ladislav Heka autor je prikaza knjige Dudása Ödöna Szabadka város története (str. 379-382), a Luka Jaramazović predstavlja knjigu Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici Natalije Radovanović i Stipe Pilića (str. 383-384). Stevan Mačković piše o knjizi Kalmana Kuntića Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941. (str. 384-386), a povijesnu knjigu Marije Šeremešić i Martina Šeremešića Monoštor u povijesti do polovice XX. stoljeća predstavlja Luka Jaramazović (str. 386-392). Vojislav Temunović autor je prikaza Zbornik radova stručne tribine o životu i delu Tumbas Pere Haje (str. 392-394), a Ante Prebeg, st. piše o zborniku Kultura i identitet Bunjevaca: Zbornik radova sa Simpozijuma održanog 18. februara 2017. u Novom Sadu (str. 394-397). Knjigu Milane Černelić Bunjevci – ishodišta, sudbine, identiteti predstavlja Dominik Deman (str. 397-399), a Ante Horvat Prebeg piše o knjizi Zlatka Ifkovića Hrvatski glas iz Vojvodine (str. 399-401). Katarina Čeliković predstavlja rječnik Marije Šeremešić Bile riči – rječnik govora Monoštora (vrijeme pedesetih godina prošloga stoljeća) (str. 401-403), a prikaz Hungarys Neighbors as Kin – States, Political, Scholarly and Scientific Relations Between Hungarys Neighbors and Their Respective Minorities potpisuje Darko Baštovanović (str. 403-405).
Godišnjak br. 9 završava Dodatcima (str. I-XXXIX) u kojima su Upute suradnicima „Godišnjaka za znanstvena istraživanja“, informacija o Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata te popis svih knjiga u (su)nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Godišnjak se objavljuje u nakladi od 300 primjeraka, a može se nabaviti u prostorijama Zavoda (Laze Mamužića 22, Subotica) ili naručiti putem elektroničke pošte ili telefonom. Cijena primjerka je 900,00 dinara.