Sredinom prosinca, u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, iz tiska je izašao Zbornik radova s međunarodnog filozofsko-znanstvenog skupa Misaona popudbina Tome Vereša, održanog u Subotici prije četiri godine. Spomenuti je skup priređen u prosincu 2012. godine u povodu obilježavanja deset godina od smrti Tome Vereša, jednog od najznačajnijih intelektualaca što ga je Subotica imala u XX. stoljeću i jednog od najumnijih Hrvata iz Vojvodine u istome razdoblju. Cilj je ovoga skupa bio da, s jedne strane, aktualizira noseće sastavnice njegova bitno raznovrsnoga djela, a s druge strane bila je to prilika da se u jednom kritičkom čitanju nanovo donesu prosudbe o relevantnosti i trajnim prinosima njegova mišljenja. Zbog složenosti Verešova djela, skup je zamišljen da bude interdisciplinarni te je okupio dvadesetak filozofa, teologa, sociologa, politologa i povjesničara iz Zagreba, Osijeka, Đakova, Subotice, Novoga Sada, Beograda i Novog Pazara, koji su s različitih motrišta ne samo prikazivali njegovo djelo nego su i donijeli procjene istoga te ukazali na trajne Verešove prinose u spomenutim znanstvenim disciplinama, objavio je ZKVH.
Život, djelo, zaostavština
Od 21 izloženoga predavanja na skupu, u Zborniku je objavljeno 16 pristiglih radnji na hrvatskom i srpskom jeziku, koje su podijeljene u četiri tematska bloka. Nakon Predgovora, što ga potpisuje urednik Tomislav Žigmanov, slijedi prvi blok naslovljen Tomo Vereš – život, djelo, zaostavština u kojemu je objavljena radnja mr. sc. Ivana Armande Dr. fr . Tomo Vereš (1930. – 2002.) – prikaz lika i djela (str. 13.-44.), u kojoj autor donosi do sada najpotpuniji prikaz Vereševa života i djela te cjeloviti popis Fonda Tome Vereš u 103 sveska, koji se nalazi u Arhivu Hrvatske dominikanske provincije u Zagrebu. Druga cjelina – Filozofsko-teološki prinosi – po obimu je najveća i donosi šest radnji. Prva je dominikanca iz Zagreba prof. dr. sc. Hrvoja Lasića Tomo Vereš – promicatelj i zagovornik filozofsko-teološkog dijaloga. Uloga i značenje vjere u filozofsko-teološkom dijalogu (str. 47.-67.), slijedi zatim radnja asistenta s đakovačkoga KBF-a mr. sc. Mladena Milića Neke od mogućih poteškoća u dijalogu između razuma i vjere (str. 69.-78.) te Žedničanina s adresom u Slatini, doktoranda filozofije Marjana Ostrogonca Bog i dijalog u filozofskoj misli Tome Vereša (str. 79.-94.). Pitanje prevoditeljskoga opusa u svojoj radnji tematizira docentica s novosadskog Filozofskog fakulteta dr. sc. Jasna Šakota-Mimica naslovljenoj Govor o Bogu: prevodilačke kušnje Tome Vereša (str. 95.-109.), a Subotičanin sa zagrebačkom adresom Tomislav Vuković to čini na primjeru prijevoda jedne sintagme s latinskog u svojoj radnji ‘Contradictio in terminis’ – upozorenje Tome Vereša o Aristotelovoj i Akvinčevoj krivo prevođenoj sintagmi ‘nepokretni pokretač’ (str. 111.- 118.). Posljednji prilog u ovome bloku potpisuje mr. sc. Mihailo Smiljanić iz Beograda Budućnost Verešovog dela. Hrišćansko bogoslovlje i filosofija nauke (str. 119.-127.).
Pitanje dijaloga
U trećoj su tematskoj cjelini Zbornika objavljeni radovi koji za tematsku elaboraciju imaju filozofiju Karla Marxa i pitanje dijaloga u Verešovom djelu. Najprije se ovdje objavljuju tri filozofske radnje: prof. dr. sc. Alpára Losoncza iz Novoga Sada Dosad je dijalog samo različito tumačen a treba ga transformisati (str. 131.-146.), zatim docenta s đakovačkoga KBF-a dr. sc. Stjepana Radića Geneza Marxova ateizma: jedan pogled iz kuta Tome Vereša (str. 147.-167.) te izvanrednog profesora s novosadskog Filozofskog fakulteta dr. sc. Dragana Prolea Verešova dijaloška ontologija (str. 169.-186.). Slijede dvije politološko-sociološke studije: najprije redovitog profesora dr. sc. Boška Kovačevića iz Subotice Dijalogom ka horizontu čovečnosti (str. 187.-195.) te, sada već pokojnog, mr. sc. Mirka Đorđevića iz Šimanovaca Tomo Vereš – mislilac dijaloga (str. 197.-201.). U posljednjem, četvrtom, bloku – Bački zavičaj i djelo Tome Vereša, objavljene su četiri radnje mjesnih, subotičkih autora. Prvi je zavičajni bibliografski prilog Katarine Čeliković Tomo Vereš u zavičajnom tisku (str. 205.-218.), a drugi je dr. sc. Slavena Bačića Značajke i značenje Verešove polemike sa Sekulićem na stranicama ‘Marulića’ početkom 1990-ih godina (str. 219.-223.). Slijedi zatim radnja Stevana Mačkovića Doprinos Tome Vereša historiografiji o Bunjevcima na primjeru monografije ‘Bunjevačko pitanje danas’ (str. 225.-229.), a posljednju radnju u Zborniku potpisuje Tomislav Žigmanov i nosi naslov Verešov odnos prema bunjevačkom pitanju (str. 231.-236.). Zbornik je obima 240 stranica. Sadrži i sažetke radnji te prijevode istih na neki od svjetskih jezika. Zbornik je i recenziran od strane dr. sc. Hrvoja Jurića, dr. sc. Maria Bare i dr. sc. Branislava Filipovića. Zbornik se, po cijeni od 800 dinara, može kupiti od nakladnika – Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (Laze Mamužića 22, Subotica).
Izvor: Hrvatska riječ (D. B. P.)
