U sunakladništvu Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, FF-pressa i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata koncem 2014. objavljena je znanstvena monografija Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca. Ona je posvećena tradicijskoj baštini jednoga bunjevačkog ogranka hrvatskoga naroda – onoga koji je nastanjen u Podunavlju. Glavna urednica monografije je prof. dr. sc. Milana Černelić, a uredništvo čine još i prof. Katarina Čeliković, prof. Bojana Poljaković, doc. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, dr. sc. Tihana Rubić, prof. dr. sc. Dinko Šokčević i prof. Tomislav Žigmanov.
Ova je monografija rezultat suradnje profesora i njihovih studenata. Samostalne autorske ili koautorske radove pripremili su uz voditeljicu projekta Milanu Černelić, sad već bivši suradnici na dvama spomenutim projektima vezanih uz etnokulturni identitet bunjevačkih Hrvata: Marijeta Rajković Iveta, Tihana Rubić i Nevena Škrbić Alempijević. Osim njih u istraživanjima i pripremi radova pridružili su se i diplomirani etnolozi, koji su još kao studenti bili suradnici na istim projektima, sada magistri etnologije i kulturne antropologije: Matija Dronjić, Biserka Jaramazović Ćurković, Bojana Poljaković i Kristina Vugdelija te diplomirana etnomuzikologinja Tamara Štricki iz Subotice. Svoje su radove pripremili i studentica poslijediplomskoga doktorskog studija etnologije i kulturne antropologije Aleksandra Arančić, apsolvent Mihovil Gotal i studenti preddiplomskog i diplomskog studija: Anita Crnčić, Tatjana Enderić, Tea Gorup, Ana Klopotan, Romana Pavliša, Sonja Periškić, Tena-Vionea Požarić, Jasmina Rudić, Ivana Ružić i Valentina Vujević. Svi se objavljeni radovi temelje na rezultatima terenskog istraživanja njihovih autora u razdoblju od 2011. do 2014. godine, koji je realiziran u suradnji Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Monografiju čine dvije veće tematske cjeline na ukupno 523 stranice. Prva tematska cjelina „Život kroz godinu: najvažnije postaje u kalendaru bunjevačkih običaja“ sastoji se iz deset priloga, tri o božićnim običajima (dva su posebno posvećena običajima Materica i Oca i Božićnjaku), o prelima, o uskrsnim običajima, o sv. Ivanu Cvitnjaku, a dva se priloga bave kraljičkim ophodima i Dužijancom. U okviru druge tematske cjeline „Život između početka i kraja“ razmatraju se u kroz pet priloga porodni običaji; igre, igračke i djetinjstvo; higijenske navike Bunjevaca i njegovanje ženske ljepote; vjerovanja i posmrtni običaji. Kroz većinu radova prikazuje se tradicijska baština i njezin izraz u sadašnjosti. Bunjevački Hrvati najčešće su za markere svojega etnokulturnog identiteta birali pojedine značajnije običaje, tako su se i istraživači bavili upravo takvim temama kako bi njihovo kulturno nasljeđe prikazali što cjelovitije u odgovarajućem vremenskom kontekstu osluškujući glasove kazivača i slažući svojim prilogom uži tematski mozaik, da bi kao konačni rezultat toga rada objedinili sve njegove dijelove u jednu cjelovitiju sliku bogate tradicijske baštine.
„Knjiga daje izvrstan pregled nastojanja da se čuvanjem, ali i revitaliziranjem tradicijske kulture označi, konstruira pa i ojača identitet bunjevačke subetničke zajednice prema drugim etničkim skupinama kako u Mađarskoj, tako i u Srbiji. Time postaje ne samo etnološki zapis i doprinos otimanju od zaborava bunjevačke tradicijske baštine i njezinoj revitalizaciji nego prerasta u braniča pravne i političke opstojnosti ove skupine na označenim prostorima. Osim toga, ovako koncipirana knjiga ima i neizmjernu emotivnu vrijednost za ovu iz hrvatskog nacionalnog tkiva prije više stoljeća izmještenu hrvatsku dijasporsku zajednicu“, zapisala je u svojoj recenziji dr. sc Jelka Vince Pallua.
Urednica Monografije je prof. dr. sc. Milana Černelić.
