Subotica, dvorana „Hrvatske čitaonice", subota, 16. svibnja. 2009., od 10 do 16 sati

Tema susreta: Predstavljanje Portala kulture Hrvata u Vojvodini i predstavljanje rezultata ankete hrvatskih udruga u Vojvodini

Susretu je prisustvovalo 25 predstavnika udruga, što predstavlja više od 80% svih udruga, na temelju čega se susret može ocijeniti uspješnim.

Iz Veleposlanstva R. Hrvatske u Beogradu susretu su nazočili: Filip Damjanović, ministar savjetnik, i Ines Vidović Pacek, ataše za kulturu.

Iz Generalnog konzulata R. Hrvatske u Subotici susretu je nazočila Vesna Njikoš Pečkaj, konzulica savjetnica.

Sudionicima ovog susreta podijeljen je radni materijal koji se sastojao od programa susreta, Izvješća o stanju udruga nakon analize provedene ankete, kalendara kulturnih događaja, te adresara hrvatskih udruga i medija.

Tijek susreta

Internetsku stranicu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji ima naziv Portal kulture Hrvata u Vojvodini, predstavila je urednica stranice Ljiljana Dulić, poslovno-administrativna tajnica Zavoda. Cilj je stranice bio, naglašeno je, napraviti sveobuhvatan informativni pregled kulturne scene vojvođanskih Hrvata kako bi se pospješila ne samo njezina prezentacija pripadnicima drugih kultura, već i potpomoglo ustrojavanje racionalne slike vlastitog kulturnog prostora. Ona je zatim prikazala sve dijelove stranice, s naglaskom na sadržaj namijenjen udrugama, napose na kalendar priredbi, što će biti od pomoći svim udrugama u planiranju vlastitih manifestacija. Ova stranica će biti korisna i do kraja funkcionalna ako se s u nju uključe dostavom informacija, od najave događaja do izvješća, ali i drugih sadržaja, i hrvatske udruge u području kulture, na što ih je pozvala Ljiljana Dulić.

O broju udruga, njihovoj opremljenosti, kapacitetima i kulturnim praksama, a na temelju ankete koju je Zavod proveo tijekom svojih šest predstavljanja udrugama, izvijestila je menadžerica kulturnih aktivnosti Zavoda Katarina Čeliković. Analiza anketnih upitnika, naglasila je, daje sliku, premda ne obuhvatnu ali zato, najvidljivijeg i najmasovnijeg dijela kulture Hrvata u Vojvodini koji se očituje u mjesnim udrugama kulture. Analiza je rađena s ciljem upoznavanja i stvaranja cjelovite slike hrvatskog kulturnog prostora koji stvaraju udruge te, u krajnjoj instanci, osnaživanja amaterizma hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini. Prezentacija analize može se preuzeti ovdje.

Razgovor s predstavnicima hrvatskih udruga vođen je na temelju pitanja, koja su proistekla iz rezultata učinjene analize:

• međusobna suradnja udruga na istovrsnim programima;
• suradnja udruga u planiranju aktivnosti;
• međusobno poznavanje programskih aktivnosti i kadrovskih potencijala;
• zajednički godišnji nastupi (moguće povezivanje u saveze folklornih udruga, savez dramskih skupina, i sl.);
• kriteriji za ocjenu značaja manifestacije (lokalni, općinski, regionalni, pokrajinski, međunarodni);
• kriteriji za financiranje;

„Kulturni prostor vojvođanskih Hrvata - stanje i perspektive" bila je tema o kojoj je govorio ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov, a na temelju rezultata istraživanja hrvatske kulturne scene u Vojvodini. Ocijenivši ovaj prostor još uvijek relativno slabo razvijenim, za što postoje i veoma čvrsti objektivni razlozi, i koji je uglavnom manifestativnog karaktera, naglasio je kako 30-tak kulturnih udruga opstoji i producira kulturne prakse zahvaljujući najčešće entuzijazmu pojedinaca. Osim neimanja vlastitog prostora za rad, veoma je izražen problem financiranja, pri čemu je vidljiv ne samo nedostatak racionalne slike o tome tko sve i što se sve financira, već se kao problem pojavljuje i pomanjkanje znanja i vještina u dolaženju do novca. Stoga je potrebno učiniti napore u stvaranju mape donatora i tijela državne uprave - od lokalne do republičke, te podizanju kapaciteta za fundraising hrvatskih udruga kulture.

Kulturne prakse pokazuju veliku zastupljenost folklorno-tradicijskih sadržaja u programima udruga. Ukoliko se one hoće mijenjati, važno je postupno i suobrazno mjesnim prilikama planirati, primjerice, predstavljanje knjiga, pisaca, javnih predavanja na kulturne teme, okupljanja radi istraživanja lokalnih povijesti, etnografskog nasljeđa...

Važnost kalendara događaja, koji je izradio Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata a dostupan je od sada i na internetskoj stranici, ima izuzetan značaj kako u planiranju budućih događaja tako i u prilagođavanju vlastitih programa već postojećima. Broj planiranih manifestacija i njihova važnost iz vizure samih udruga ocijenjen je kao velik, premda ne postoje jasni kriteriji po kojima bi se određivao njihov širi značaj. S obzirom na velik broj planiranih manifestacija za 2009. godinu, postavljeno je pitanje vidljivosti hrvatske kulture na kulturnom prostoru Vojvodine ne samo unutar hrvatske zajednice već i u medijima većinskog i drugih naroda.

Deficit komunikacije među udrugama i potreba za budućim modelima organiziranja, poput saveza udruga (po teritorijalnoj podjeli ili po sličnosti manifestacija) nametnuo se kao vrlo interesantno rješenje za programsku suradnju među udrugama. To su mogući modeli trajne suradnje, o čemu bi se trebao organizirati poseban radni susret. U tom smislu, internetska stranica može također imati važno mjesto, a da bi ona bila od pomoći svim subjektima na kultrunoj sceni Hrvata u Vojvodini, potrebna je stalna aktivna suradnja između udruga i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, na što je posebno pozitivno reagirala Klara Šolaja Karas iz HKUD-a „Vladimir Nazor" iz Sombora.

U razgovoru koji je uslijedio iskazano je zadovoljstvo zbog održavanja susreta, a najveći dio razgovora posvećen je cjelovitoj kulturnoj sceni vojvođanskih Hrvata i perspektivama buduće suradnje. Postavljana su pitanja o kriterijima financiranja rada udruga i manifestacija, o mogućnosti trajnog rješavanja prostora za rad, nabave kompjutorske opreme, problemu odziva na manifestacije predstavnika udruga. Upozoreno je na potrebu objavljivanja kulturnih proizvoda nakon održanih manifestacija kako bi ostali trajniji tragovi neke manifestacije. Sugerirano je da bi trebalo ozbiljno razmisliti o mogućim modelima udruživanja, kako to funkcionira u drugim manjinskim zajednicama (pozitivan primjer šokačkih udruga Marija Šremešić predlaže i drugima, napose bunjevačkim udrugama). Tijekom diskusije, vidljivom je postala i potreba za kadrovskim osnaživanjem i usavršavanjem mladih ljudi u udrugama. Predsjednik HKPD „Jelačić" iz Petrovaradina Josip Pokas je ukazao na važnost povezivanja predstavnika hrvatskih kulturnih udruga zbog velike kulturne razuđenosti.

Osim pohvalnih riječi za izgled i sadržaj internetske stranice, neki od prisutnih iskazali su zadovoljstvo zbog stručnog i profesionalnog pristupa radu hrvatskih udruga kulture. Josip Ivanković je rekao kako, nakon onoga što je sada vidio, cijeni rad Zavoda, ali kao vijećnik nije tako mislio od početka, nije tako izgledalo, međutim, sada je pozitivno i ugodno iznenađen radom Zavoda. Zvonko Tadijan iz Sonte smatra da će ovakvim pristupom i zajedničkim nastojanjima biti vidljiviji naš ukupni prinos kulturi u Vojvodini.

Na koncu, treba istaknuti kako je prvi radni susret očitovao suglasje u želji za zajedničkim radom i nastupom u javnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Hrvatskoga nacionalnog vijeća i NIU „Hrvatska riječ" - kao profesionalnih institucija, i hrvatskih kulturnih udruga. Sukladno tomu, dogovoreno je da će jesenski radni susret organizirati Hrvatsko nacionalno vijeće s nekom od aktualnih tema.

Izvješće sastavila
Katarina Čeliković
menadžerica kulturnih aktivnosti