Smanjenje broja pripadnika zajednice dominantan je demografski proces Hrvata u Vojvodini, a niska bioreprodukcija, stalno iseljavanje i starenje, glavni su uzroci takvoga stanja. Hrvati su kao zajednica, i u Vojvodini i u Srbiji, među prosječno najstarijim etničkim populacijama u zemlji, istaknuo je prof. dr. Dražen Živić na XXIV. kolokviju Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu „Demografska dinamika i prostorni razmještaj Hrvata u Vojvodini - Čimbenici i pokazatelji“, održanom 15. veljače 2013. godine, u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici.

Dr. Živić jedan je od najeminentnijih demografa u Hrvatskoj i znanstveni savjetnik i voditelj područnog centra Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ iz Zagreba u Vukovaru.

Između 1948. i 2011. godine u Vojvodini se broj Hrvata sveo na tek trećinu, pokazuje raščlamba popisa u ovome razdoblju. To je manjak od približno 87 tisuća ljudi i takav ogroman gubitak nema samo demografsku, već i društvenu, ali i političku i identitetsku važnost, istaknuo je dr. Živić.

Tek je između 1953. i 1961. godine zabilježen porast broja izjašnjenih Hrvata u Vojvodini. Od te, najveće zabilježene brojke Hrvata od oko 145 tisuća, pa sve do danas, bilježi se stalan pad, što se najviše očitovalo između 1981. i 1991. godine, ističe dr. Živić. To je pad s 8,1 na 2,4 posto udjela Hrvata u ukupnom broju stanovnika Vojvodine.

Hrvatska zajednica nije jedina na ovom području s prosječno najstarijim članovima i u takvom opće lošem demografskom okružju, koje je posljedica niza procesa u prošlosti, i demografsko starenje kojem smo izloženi nepovoljan je temelj za budući razvoj, upozorava dr. Živić.

„Hrvati u Srbiji i Vojvodini demografski izumiru. Ublažavanje toga procesa trebao bi biti dio politike hrvatske manjinske zajednice, ali bi trebao biti i dio populacijske politike Srbije. Ali, svakako bi trebao biti i određenim dijelom politike Hrvatske prema vlastitoj zajednici u Srbiji.“

Srbija od Drugoga svjetskog rata doživljava značajnu etničku homogenizaciju, dakle smanjenje broja pripadnika drugih naroda na svome teritoriju, a taj proces i dalje traje. Ipak, Srbija je i u sadašnjosti, u odnosu na, primjerice, Hrvatsku ili Europsku uniju, značajno nacionalno heterogenija i u njoj živi čak jedna trećina stanovnika nesrpske pripadnosti, kaže dr. Živić.

On također veli da se udio Hrvata u ukupnom broju Hrvata u razdoblju od 1991. do 2011. godine, prostorno gledano, povećava samo u dvama okruzima u Vojvodini.

„To su Zapadno-bački i naročito Sjeverno-bački okrug. U drugim je okruzima uglavnom na snazi smanjivanje koncentracije Hrvata, a osobito u Srijemskom okrugu. Tako je nakon devedesetih došlo do promjene u prostornom razmještaju Hrvata u pokrajini. Oni se, može se reći, zgušnjavaju, brojem i udjelom, u manjem broju prostornih jedinica. Ovo ne znači da se brojnost Hrvata povećava, već da se drugamo značajno smanjuje.“

U tim dvama okruzima prema posljednjem popisu živi više od 50 posto Hrvata u Vojvodini. Do početka devedesetih najveći udio Hrvata bio je u Srijemskom okrugu.

O razlozima za održavanje ovoga kolokvija, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov kaže:

„Stručnjaka iz područja demografije mi ovdje nemamo. A sigurno da demografske trendove, posjedovanje cjelovitih uvida u ono što određuje aktualne prilike i u hrvatskoj zajednici u Vojvodini, ne možemo potpunije i realnije pratiti ukoliko nemamo vrlo jasne i precizne podatke i o procesima u području života koji imaju i svoje demografske značajke, ali isto tako i o aktualnom stanju.“

Još uvijek ne postoji konkretan podatak o broju Hrvata koji su se iselili iz Vojvodine tijekom devedesetih godina. Približna brojka je od 30 do 40 tisuća, ali konkretni podaci bi mogli jasno pokazati koliko je to utjecalo na depopulaciju Hrvata u Vojvodini i na rezultate koje imamo danas, kaže dr. Živić.

Na smanjenje izjašnjenih Hrvata na popisima svakako je utjecalo i uvođenje novih popisnih kategorija, poput Bunjevaca i Šokaca, govoreći ovdje isključivo o popisnim, a ne identitetskim kategorijama.

Zaustavljanje procesa depopulacije Hrvata u Vojvodini treba biti prioritet, jer nije samo riječ o broju ljudi, već govorimo o kulturološkom i identitetskom pitanju. Trebamo pokazati da su na ovome prostoru Hrvati živjeli, žive i da će živjeti, i da su u svom stvaralačkom zanosu pridonosili razvoju ovoga prostora, dodaje dr. Dražen Živić.

Dražen Živić u posjetu Zavodu
Demograf prof. dr. sc. Dražen Živić, voditelj područnog centra Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ iz Zagreba u Vukovaru posjetio je ovom prigodom i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Tijekom dvosatnog susreta, ravnatelj Zavoda Tomislav Žigmanov upoznao je gosta s dosadašnjim aktivnostima Zavoda, napose na planu znanosti, što za posljedicu ima izdavanje Godišnjaka za znanstvena istraživanja, na čijem se 4. broju intenzivno radi. Bilo je riječi i o problemima s kojima se Zavod trenutačno suočava, napose kada je riječ o financiranju programa iz sredstava Republike Hrvatske. Također je bilo riječi i o planovima za ovu godinu, te mogućem prostoru suradnje, o čemu je iskazana načelna suglasnost. Na koncu, voditelj vukovarskog područnog centra Živić pozvao je predstavnike Zavoda u uzvratni posjet Vukovaru, kojom prigodom bi se održala i tribina o Hrvatima u Vojvodini. Dr. Živić je ovom prigodom poklonio Zavodu recentna izdanja Instituta „Ivo Pilar“ i Ogranka Matice hrvatske Vukovar.

Tekst: Siniša Jurić i Ljiljana Dulić Mészáros