Pad broja Hrvata u Mađarskoj od oko 15 % tijekom posljednjeg desetljeća nije razlogom za zanemarivanje, naprotiv, povod je više da se pojača njihova vidljivost u matičnoj domovini. Ovo je jedna od poruka s 1. susreta hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine na otoku Pagu u Novalji na kojoj je od 6. do 8. listopada 2023. godine predstavljena hrvatska zajednica u Mađarskoj.
„Želimo ih učiniti vidljivijima, ali i senzibilizirati domaću javnost i hrvatsku politiku prema svim drugim našim sunarodnjacima izvan domovine“, izjavila je Marina Perić Kaselj ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti koji je bio jedan od organizatora Susreta. Istaknula je da će sljedeće godine tema ovoga skupa biti Hrvati u Crnoj Gori, a nakon toga i hrvatska zajednica u Srbiji.
U ime jednog od pokrovitelja Susreta, hrvatski ministar diplomacije Gordan Grlić Radman je istaknuo kako je važno „povezivati Hrvate s matičnom zemljom Hrvatskom, jačati komunikaciju i boriti se za njihov što bolji standard".
„Skrb za hrvatsku manjinu i iseljeništvo je temeljna zadaća Republike Hrvatske i njezinih institucija. Oni su most koji povezuje matičnu domovinu s tim državama“, naglasio je, i dodao kako su Hrvatska i Mađarska primjeri dviju država koje su uspješno međusobno riješile pitanje manjina.
Gost susreta bio je i potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je naveo kako su hrvatske manjine na različite načine uključene u društveno-politički život domicilnih država, i tu je naveo Hrvate u Mađarskoj za koje je ocijenio da su među najbolje integriranima.
„Naša je zadaća, u resornom ministarstvu ali i cijele Vlade, da učinimo maksimum kako bi se detektirali problemi naših sunarodnjaka a onda na njih i reagiralo“, poručio je Božinović.
Izaslanstvo Hrvata iz Mađarske kojima je bio posvećen 1. susret u Novalji predvodio je predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, a u njegovu izaslanstvu bili su predstavnici najvažnijih institucija ove zajednice – Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Saveza Hrvata u Mađarskoj, nakladničke kuće „Croatica“, Hrvatskog glasnika, i drugi.
„Pod dojmom smo još upravo objavljenih podataka o popisu stanovništva u Mađarskoj koji je pokazao da se oko 21.000 građana Mađarske izjasnilo Hrvatom“, rekao je predsjednik HDS-a Ivan Gugan, navodeći da je to za oko 15 % manje nego na prethodnom popisu.
Osim izlaganjima na okruglom stolu o svojemu aktualnom položaju, Hrvati iz Mađarske predstavili su se nošnjom, igrom, pjesmama i delicijama kraja iz kojega dolaze. Kulturu i njihove mjesne običaje u središtu Novalje u subotu navečer, 7. listopada, predstavili su članovi udruga Podravina, Korijeni i Misija iz Barče, Martinaca i Pečuha.
Izaslanstvo Hrvata iz Srbije predvodila je v. d. ravnateljice Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković koja je pohvalila ideju o predstavljanju hrvatskih manjina u matici. Uspoređujući položaj Hrvata u Mađarskoj i Srbiji ocijenila je da su sunarodnjaci u susjednoj zemlji bolje integrirani u sustav države.
„Kako Mađarska mnogo više pomaže, kako je mnogo veći broj uposlenih ljudi teško je reći kakve su alternative s obzirom da mi imamo jedva 10-ak % profesionalno angažiranih u odnosu na hrvatsku zajednicu u Mađarskoj“, rekla je Katarina Čeliković.
Prvi susret hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan domovine, posvećen sunarodnjacima u Mađarskoj, završen je u nedjelju misom za domovinu u crkvi sv. Katarine u Novalji.
Organizatori susreta bili su Institut za migracije i narodnosti, Grad Novalja i Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj, a (su)pokrovitelji Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.
Izvor: J. Stantić
