Kuće nabijače nisu samo objekti za stanovanje, već su simbol jednoga načina života i osobitosti starih Šokaca koji su ih gradili i koji su živjeli u njima. Kuće nabijače se više ne grade, a kontinuitet u stvaranju autentične kulturne baštine sve se manje osjeća u okružju sveopće globalizacije. No, Ivan Andrašić smatra kako bi se autentična kulturna baština Šokaca ipak mogla nastaviti stvarati.
Ipak, zašto je u knjizi odabrano XX. stoljeće? Autor veli kako je iz prve ruke želio doznati što je moguće više o ovome autentičnom načinu života i rada Šokaca.
„To ne znači da u Sonti nema starijih kuća od onih izgrađenih u XX. stoljeću. Znači samo moje opredjeljenje da pišem na temelju živoga govora. Nisam želio da mi Stipa ili Pava kažu kako je dida Tuna bio kod bać' Ive pravit' kuću i radilo se tako i tako. Ne. Htio sam pripovijetku iz prve ruke, od ljudi koji su aktivno sudjelovali u svemu tome."
Zahvaljujući kazivanjima Sonćana, autor je uspio osvijestiti količinu znanja, truda i pažnje, uloženih u izgradnju i uređenje životnog prostora te značaj i ulogu ovog događaja u životu lokalne zajednice, stoji u pogovoru stručne redaktorice Sanje Lončar. Uz to, trećina kazivača u knjizi više nije među živima i autor Andrašić je uložio veliki napor kako bi dobio autentične informacije o načinu života kojega više nema, ili lagano nestaje skupa s najstarijim žiteljima Sonte. Prikupljanje materijala za knjigu trajalo je cijelih pet godina. Zidovi kuća nabijača su potrošni i vremenom propadaju i nestaju. Ali pisana i materijalna kulturna zaostavština je trajna i na njezinu očuvanju i širenju djeluje i lokalna kulturna udruga KPZH „Šokadija", čiji je voditelj dramske sekcije upravo Ivan Andrašić.
Kada pogledamo vrstu i sadržaje publikacija Hrvata u Vojvodini, vidimo da veliku prevagu imaju napisi iz prostora bunjevštine i Srijema, dok je šokaštvo slabo zastupljeno, rekao je sinoć Tomislav Žigmanov.
„Ne treba posebno isticati da je kultura Hrvata u Vojvodini više nego bogata. Ipak, jednako tako je i slabo zapisana. Mnogo toga znamo i puno čega se sjećamo, ali malo imamo tragova o tome. Knjiga je naš mali doprinos da se dio našega kulturnog nasljeđa objektivno zapiše i da tako ostavimo trajni trag o postojanju jednog zatomljenog dijela Hrvata u Vojvodini."
Kada je riječ o društvenim i humanističkim znanostima, ne možemo davati prinose od epohalnog značaja, ali možemo davati prinose kada se radi o temeljnom bilježenju i opisivanju sadržaja i fenomena te tako davati značajan prinos pisanom tragu o našem postojanju, rekao je Žigmanov.
Autor je imao velikog posla i oko razlučivanja doista tradicijskih pojmova i pojava od onih koje su pridodane tek nedavno ili uopće nisu dio šokačke tradicije, istaknuo je, među ostalim, profesor Zvonko Tadijan.
„Knjige su važne kako bi u njima ostalo zapisano ono što je doista bilo. Kada malo proučite neke stvari vidite da nisu niti toliko stare niti tradicionalne. Međutim, na ovim prostorima su se smjenjivale države i režimi i svatko je izmišljao i stvarao nekakvu tradiciju. Ipak, kada se malo dublje 'zagrebe' vidi se da to i nije tradicija. Takvih problema ima i danas u našem nacionalnom korpusu, prije svega u Bačkoj, baš oko tih nekakvih izmišljanja tradicija."
„Izgradnja kuća nabijača u Sonti u XX. stoljeću" četvrta je po redu publikacija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a prva u biblioteci „Prinosi za etnografska istraživanja".
Knjigu je uredio Tomislav Žigmanov, stručnu redakturu teksta učinila je Sanja Lončar, znanstvena novakinja i asistentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju, likovnu opremu je uradio Darko Vuković, a tehnički uredio Gábor Mészáros.
Trenutačno knjigu možete kupiti u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, po cijeni od 400,00 dinara, uz prethodno obavljenu uplatu na račun Zavoda. Na svojoj pošti ili u banci na račun Zavoda broj 220-95689-48 uplatite 400,00 dinara i s kopijom uplatnice knjigu možete preuzeti u prostorijama Zavoda.
Zainteresirani koji žive izvan Subotice i nisu u prigodi doći u prostorije Zavoda, knjigu mogu nabaviti na način da prethodno na račun Zavoda broj 220-95689-48 uplate 450,00 dinara (osnovna cijena + poštanski i manipulativni troškovi), a po primitku uplate, knjigu ćemo poslati poštom na adresu naznačenu na nalogu za uplatu. Bilo bi dobro da nas o obavljenoj uplati informirate i putem telefona (024/535-533) ili elektroničkom poštom (ured@zkvh.org.rs), budući da šalterski službenici u našim poštama i bankama često ne utipkaju sve podatke uplatitelja.
Primjer popunjenog naloga za uplatu možete pogledati ovdje.
Napomena: Tekst Siniše Jurića preuzet je s portala Uredništva na hrvatskom jeziku Radio Subotice.