Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata počeo je s radom 2009. godine i od tada radi na prikupljanju knjižne građe vezane za ovdašnju hrvatsku zajednicu. Rezultat tih aktivnosti je Zavičajna knjižnica Biblioteca Croatica koja je svečano otvorena u ponedjeljak, 28. prosinca 2015. godine, u prostorijama Zavoda. Otvorenju Bibliotece Croatice prethodio je njezin upis u registar knjižnica prema rješenju matične knjižnice – Gradske knjižnice Subotica u ožujku 2015., kao i nedavno tehničko opremanje koje je realizirano sredstvima Ministarstva kulture i javnog informiranja (250.000 dinara). Knjižnica trenutačno broji više od 2.500 bibliotečnih jedinica. Sadrži tiskanu građu i druge publikacije koje zadovoljavaju barem jedan od tri osnovna kriterija: ako svojim sadržajem tematiziraju Hrvate u Vojvodini odnosno Republici Srbiji, ako je autor svojim rođenjem ili djelovanjem vezan uz ovaj prostor ili ako je autor izvan Vojvodine (Republike Srbije), a tematizira neki segment života hrvatske zajednice.
„To su knjige Hrvata iz Vojvodine, bez obzira na jezik na kojem su pisane. Moramo znati da knjige koje su pisali Hrvati iz Vojvodine nisu uvijek pisane na hrvatskom, već na latinskom, njemačkom, mađarskom, a u novije vrijeme i na srpskom jeziku. S druge strane, u našoj zavičajnoj knjižnici se nalaze knjige čiji autori nisu Hrvati iz Vojvodine, ali tematiziraju neki segment hrvatske zajednice na ovom području. I na koncu, tu su i ona djela na hrvatskom jeziku koja su objavile hrvatske nakladničke kuće. Znači, to su djela koja su ili prijevodna književnosti ili književnost drugih Hrvata koji nisu s ovih područja, ali su bili dio onih nakladničkih praksi koje se vežu uz hrvatsku zajednicu“, kaže Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda.
Iako su knjige Hrvata u Vojvodini na narodnom jeziku prisutne više od tri stoljeća (od 1683.), hrvatska zajednica dosad nije imala zavičajnu knjižnicu s pravom javnosti, kakva je novootvorena Biblioteca Croatica, kazao je ovom prigodom ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov. „To nije zato što Hrvati u Vojvodini toga nisu dostojni, ni zbog toga što nisu imali znanja i nisu činili takve napore, već je cijeli niz prije svega nesretnih povijesnih okolnosti rezultirao time da mi tek koncem 2015. otvaramo takvu knjižnicu. Bez obzira na dugu povijest, koja bilježi više od tisuću naslova samo kada su u pitanju monografske publikacije, mi ih još uvijek nemamo sve na jednom mjestu. Ivan Kujundžić je središnja osoba u kulturnom životu XX. stoljeća koja je izradila prvu bibliografiju knjiga Hrvata u Vojvodini i sakupila najveću knjižnicu koju su ovdašnji Hrvati do tada imali. Ona je bila vezana uz Subotičku maticu, i oni koji su došli na vlast i 1941. i 1945. učinili su svoje na taj način da je ta knjižnica uništena, podijeljena i danas joj se u cjelini ni ne zna gdje je. Ostaci postoje u knjižnici Društva Ivan Antunović, koja nosi ime Ivana Kujundžića, nešto se nalazi u subotičkoj Gradskoj knjižnici, ali se ne zna gdje su završile najvrjednije knjige iz Kujundžićeve knjižnice“, rekao je Žigmanov.
Dio dosad prikupljene građe u Zavičajnoj knjižnici ZKVH-a dar je hrvatskih udruga i ustanova koje se bave nakladništvom, kao što su Katoličko društvo Ivan Antunović, Hrvatsko akademsko društvo, NIU Hrvatska riječ, ali i pojedinaca (više od deset osoba).
Biblioteca Croatica se redovito dopunjava. Cilj je prikupiti knjižnu i periodičnu građu vezanu uz hrvatsku nacionalnu zajednicu u Vojvodini, odnosno Republici Srbiji, i sukladno propisima staviti ju u adekvatan prostor te ju stručno obraditi i omogućiti njezino korištenje.
„Pozivamo sve koji imaju knjige vojvođanskih Hrvata, posebice one objavljene prije 90-ih godina, da nas kontaktiraju kako bi ova knjižnica imala sve pripadajuće naslove, ako ne u tiskanom, onda u digitalnom obliku. Knjižnica je otvorena za javnost. Knjige se neće posuđivati, ali će se moći koristiti ovdje i mogu se fotokopirati. Naum nam je imati sve knjige koje su Hrvati na ovim prostorima objavili i na taj način popuniti one institucionalne sadržaje koje su druge zajednice ostvarile još prije stotinu godinu“, rekao je Tomislav Žigmanov.
Knjižnica je, kako ističu u ZKVH-u, formirana u cilju očuvanja pisane ostavštine, dostupnosti knjižne građe i time i izgradnje i jačanja nacionalnog identiteta hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Voditeljica knjižnice je prof. Katarina Čeliković, diplomirana bibliotekarka savjetnica.
Izvori: Hrvatska riječ i Radio Subotica
