Suradnja s institucijama i pojedincima, udrugama kulture, rad na književnoj i nematerijalnoj baštini, kao i povijesti Hrvata na ovim prostorima, dijelom su aktivnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Planovi za tekuću godinu su brojni, u koje spada i nastavak Godine hrvatskih velikana, kao i održavanje većeg broja kolokvija na aktualne teme.
Prisutnost Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u područjima djelovanja koja su definirana misijom ove ustanove značajna je i vidljiva, a postupno to postaje u sve većoj mjeri. Vidljiv je doprinos njegovih uposlenika i suradnika u njegovanju hrvatske kulture na prostorima gdje je ona izložena asimilaciji, svojatanju, ali i zaboravu. Menadžerica kulturnih aktivnosti u Zavodu Katarina Čeliković izdvaja najvažnije:
Foto: facbook stranica Hrvatska riječ
„Zavod i ove godine nastavlja znanstveno-istraživački program, gdje se ponajprije misli na terensko istraživanje tradicijske kulture Hrvata u Srijemu, čime se taj projekt ove godine i završava. Vjerujemo da će rezultat, kao i svih dosadašnjih istraživanja Zavoda za kulturu Hrvata u Vojvodini, biti i monografska publikacija. Ove godine planiramo i opsežno istraživanje također tradicijske kulture banatskih Hrvata. Na taj ćemo način pomoći, ali ove godine i intenzivirati rad na području nematerijalne kulturne baštine i izrade njezina registra.“
Dijalektološko je istraživanje materinjih govora započeto u Monoštoru, veoma važan segment rada Zavoda, kaže Katarina Čeliković. To će se istraživanje raditi opet uz suradnju s nekoliko institucija u Hrvatskoj. Suradnja se nastavlja, kako s pojedincima tako i s institucijama.
Katarina Čeliković ovom prilikom najavljuje veći broj znanstvenih kolokvija na teme koje su aktualne ove godine.
„Imat ćemo čak oko deset znanstvenih skupova, stručnih predavanja i tribina u kojima je Zavod ili organizator ili suorganizator. Imamo suradnju s Hrvatima u Pečuhu i s Hrvatima u Zagrebu, Osijeku i u nekim gradovima u Istri. Objavom Godišnjaka za znanstvena istraživanja i časopisom Nova riječ, mi tematiziramo stručno-znanstveno teme koje se kreću od književne baštine pa sve do socioloških i humanističkih znanosti, povijesti, filozofije i svega što je dijelom naše kulturne baštine“, kaže Čeliković.
Ono što je prema mišljenju djelatnika Zavoda također veoma značajno jest njihova nakladnička djelatnost.
„Oko deset naslova nalazi se u našem nakladničkom planu i programu. Time potvrđujemo veliku odluku da se djela koja su od značaja za Hrvate u Vojvodini trebaju ne samo tematizirati na znanstvenim skupovima nego i objavljivati. Riječ je o djelima koja potpisuju iznimno važne osobe poput Ladislava Heke iz Segedina koji obrađuje povijesne teme vezane uz naš prostor. Ali jednako tako i monografija o Ciliki Dulić Kasibi, jednoj od najznačajnijih umjetnika likovne naive koja je zastupljena ne samo u našem životu i kulturnom miljeu već mnogo šire u Srbiji, ali i izvan naših granica.“
Zavod nastavlja i veoma važan proces digitalizacije materijalne baštine Hrvata u Vojvodini, što se odnosi na knjige i periodiku. Ali profesorica Čeliković jednako tako misli i na nematerijalnu kulturnu baštinu gdje postoji opsežan materijal, fotografije, stari dokumenti, video zapisi. Sve će se to digitalizirati i u najvećoj mogućoj mjeri staviti na internetski portal Zavoda, kaže sugovornica.
Za Zavod je veoma značajna suradnja s amaterskim udrugama kulture u Vojvodini, ali i šire od toga. Katarina Čeliković kaže kako se Zavod neće nikome nametati, ali je otvoren za sve vidove komunikacije gdje god je to moguće.
U Zavodu posebno žele istaknuti Godinu hrvatskih velikana.
„Ove godine razmišljamo o desetak osoba koje su zavrijedile svojim značajem da ih se danas sjećamo. Ta kultura sjećanja je veoma živa. Ove godine obuhvatit ćemo prostor šokačkog Podunavlja i Srijema, ali jednako tako i subotički i somborski kraj. To su ljudi koji su tijekom XX. stoljeća ili čak iz vremena Budimskog kruga, stvarali na narodnom jeziku, identitetski su bili jasno određeni, izjasnili su se kao ljudi koji čuvaju hrvatsku kulturu na ovim prostorima i onda kada naša zajednica nije imala manjinske značajke“, zaključuje sugovornica.
Izvor: Hrvatska riječ (Siniša Jurić)
